Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Korona neće smanjiti penzije

Reč stručnjaka
Piše: prof. dr Milojko Arsić, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu

Ekonomske mere za oporavak privrede ne predviđaju davanja za PIO fond budući da su uplate doprinosa poslodavaca prilično manje. Pitanje koje se postavlja jeste da li će država zbog toga morati da pribegne umanjenju penzija u narednom periodu.

Dodatna sredstva koja su potrebna za finansiranje penzija biće obezbeđena povećavanjem transfera iz budžeta Srbije, tako da ne postoji rizik od smanjenja penzija u narednom periodu. Rebalans budžeta sadržaće povećane transfere za PIO fond, koji će biti određeni tako da nadoknade procenjeni pad prihoda od doprinosa. Iako država nije obezbedila sredstva za finansiranje fiskalnog deficita i refinansiranje glavnice javnog duga, niti je objavila plan kako će to uraditi, rizik od kašnjenja isplate penzije je mali. Procenjuje se da će se u slučaju nedostatka finansijskih sredstava kasniti u izmirenju obaveza prema dobavljačima, korisnicima subvencija i slično, dok će isplata penzija biti prioritet.

Povećanje penzija u skladu sa švajcarskom formulom početkom naredne godine predstavlja redovno povećanje koje ne zavisi od toga da li je budžet u suficitu ili u deficitu. Redovno povećanje penzija vršiće se svake godine, a procenat povećanja zavisiće od rasta prosečnih zarada i inflacije. Eventualna privremena suspenzija redovnog povećanja primanja najstarijih moguća je samo kada nastupe krajnje nepovoljne ekonomske okolnosti, poput velike ekonomske krize. Za razliku od redovnog povećanja penzija, isplata jednokratne pomoći penzionerima posledica je ostvarenog suficita. Ocenjujem da je ona opravdana samo kada je reč o penzionerima koji primaju niske penzije, a da nije opravdano da pomoć dobijaju oni s visokim čekovima.

Dugoročno posmatrano, uvođenje švajcarske formule kao načina za usklađivanje penzija najbolje je rešenje za penzionere jer se penzije isplaćuju u skladu s ekonomskim mogućnostima privrede. Ta formula štiti penzije od obezvređivanja usled inflacije, a obezbeđuje realni rast primanja u godinama kada zarade realno rastu. Kratkoročno posmatrano, bilo je i povoljnijih rešenja za penzionere, poput povećanja penzija prema rastu zarada, ali takva rešenja ne bi mogla dugo da se primenjuju zbog nedostatka sredstava.

Prema predlogu Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, redovno povećanje penzija vršiće se jednom godišnje, na početku svake godine, što znači da se posle povećanja penzija u januaru 2020. sledeće može očekivati u januaru 2021. godine. Inače, čekovi penzionera povećavaju se jednom godišnje u većini zemalja u svetu, a to rešenje primereno je i za Srbiju pošto je inflacija stabilizovana na niskom nivou.

Najava promene švajcarske formule samo mesec-dva nakon što je usvojena, bila je fiskalno neodgovorna. Takve najave rezultat su kratkoročnog razmišljanja, prema kome će povoljna konjunktura u privredi večno trajati. Međutim, privredna stvarnost je takva da se svake tri-četiri godine događa usporavanje privrede, a tokom deceniju ili dve i ozbiljnija kriza u privredi. Dobar penzijski sistem treba da bude takav da može uspešno da prođe kroz privremene zastoje privrede, ali i ozbiljnije krize, uz redovnu isplatu penzija, bez njihovog smanjivanja, a da pri tome javni dug ostane održiv. U okolnostima aktuelne krize, ali i onima koje se očekuju narednih nekoliko godina, prilično je sigurno da država neće imati novca da dodatno poveća izdašnost penzijskog sistema, a uspehom bi trebalo da se smatra to što bi se penzije redovno isplaćivale prema švajcarskoj formuli.

U okviru skromnih ekonomskih mogućnosti koje građani i privreda Srbije imaju, više od deset odsto BDP-a, tj. od svega onoga što se stvori, izdvaja se za penzije. U ovoj godini, u kojoj su ekonomske prilike u Srbiji vrlo teške, penzioneri su dobili vanrednu pomoć od 4.000 dinara, kao i pomoć od 100 evra. Ukupan iznos dodatnih sredstava koja će dobiti najstariji u Srbiji u prvoj polovini ove godine iznosi 27-28 milijardi dinara. Pri tome, ta sredstva neće biti isplaćena iz državnih rezervi, nego iz zaduživanja države, a taj dug će s kamatom plaćati građani Srbije narednih godina. Inače, javni dug Srbije u ovoj godini će porasti za dve – dve i po milijarde evra, a svaka dodatna isplata penzionerima značila bi i dalji rast javnog duga.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija