Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KO JE RUŠIO BEOGRAD? KAO TAKAV

Kolumna
Piše: prof. dr Nikola Samardžić

Kolaps urbanog Beograda posledica je korupcije, nekompetentnosti i inaćenja vlasti koja zastupa političke stavove manje od petine ukupnog građanstva. Na beogradskim izborima 2018. lista „Aleksandar Vučić – Zato što volimo Beograd” osvojila je 366.461 glas ili 44,99 odsto onih koji su izašli na izbore. U poređenju sa 1.606.693 upisana birača, podrška gradskoj vlasti svodi se na manje od četvrtine onih s pravom glasa. Verbalno i fizičko nasilje koje trpi većina u Beogradu bez obzira na opredeljenje, a više u skladu s prirodom svakodnevnih aktivnosti, verovatno je zasnovano i na specifičnom legitimitetu vlasti utemeljenom na podršci tranzicionih gubitnika i socioekonomskih žrtava radikalske politike iz poslednje tri decenije. Istovremena agresija na pravo na uređenu, funkcionalnu infrastrukturu i svakodnevicu, i na vizuelni identitet Beograda, takođe je posledica nepostojanja razumevanja za sistem sloboda, prava i obaveza koji se odnosi na svakoga ko sa ostalima deli skučeni gradski prostor. Gradonačelnik i njegov zamenik već raspolažu ličnom predistorijom nadziđivanja i divlje gradnje. Nije utešna istina da su sličan odnos prema profesionalnoj odgovornosti preuzeli od prethodne gradske uprave, a Đilas u Vesiću samo metastazirao. Nije utešno ni eventualno racionalnije osvrtanje na dalju prošlost Beograda, kad su gradski oci, u poslednjih pola veka i duže, pretežno delili slične osobine koje su Beograd učinile arhitektonskom i urbanističkom nakazom na rubu kolapsa, i na rubu varvarstva. Famozni Branko Pešić provukao je auto-put kroz šire urbano jezgro, a nekoliko gradskih opština izolovao izgradnjom saobraćajnih čvorišta Autokomanda i Mostar, dok je Bogdan Bogdanović zaustavio razvoj sloganom „Tramvajem u XXI vek”, gde zapravo i jesmo, zaglavljeni u raskoraku između potreba i mogućnosti, i kolektivne žrtve individualnog stanja najgodovornijih pojedinaca.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija