Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Otvoreni Balkan

Kolumna
Piše: Ljiljana Staletović

Politika je dala odgovor na želje privrednika, a ideja o Otvorenom Balkanu postaje stvarnost. Primenom šest trilateralnih i bilateralnih sporazuma koje su predsednik Srbije Alesandar Vučić i premijeri Albanije i Severne Makedonije Edi Rama i Zoran Zaev potpisali 21. decembra u Tirani unaprediće se poslovanje u regionu i ubrzati protok ljudi, kapitala, usluga, robe. Konačno, na zadovoljstvo pre svega privrednika, imamo konkretna rešenja koja štede vreme i novac, i naše privrede čine konkurentnijim na globalnom tržištu. U naredna tri meseca zaživeće zajedničko tržište rada i jedinstvena radna dozvola.

Kraće čekanje na graničnim prelazima, slobodan protok ljudi, robe i kapitala, digitalizacija, neki su od interesa poslovne zajednice Zapadnog Balkana kojima je, kao i liderima zemalja, prioritet regionalna saradnja. Investitorima su potrebni i dobra saobraćajna i energetska infrastruktura, u čemu Srbija prednjači. Srbija svojim primerom pokazuje i kako treba podržavati i jačati privatni sektor, mala i srednja preduzeća. Poslovna zajednica to podržava.

Zajedničko regionalno tržište doprineće jačanju proizvodnih i izvoznih kapaciteta i smanjenju troškova poslovanja kompanija na Zapadnom Balkanu. Region se promoviše kao jedinstvena investiciona destinacija, kompanije postaju konkurentnije na evropskom i globalnom tržištu, dobijamo jedinstveno tržište radne snage, međusobno priznavanje AEO autorizacija, kao i jedinstven fitosanitarni i veterinarski sistem provere i brži protok robe na granicama uz rad 24 časa.

Prepreke u jačanju privrednih veza među zemljama u regionu najviše smetaju poslovnoj zajednici koja je najoštećenija zbog postavljenih barijera. Najveća prepreka je višesatno čekanje kamiona na granicama, što povećava troškove poslovanja. Poslovna zajednica godinama insistira na poboljšanju poslovnog okruženja i vladavini prava, što bi dovelo do predvidivosti poslovanja. To bi bio i signal investitorima da u većem broju dodju na Zapadni Balkan.

Dogovorom postignutim u Tirani pokazalo se da velike su prepreke koje sprečavaju uspešnije privređivanje u regionu nisu nepremostive.

Za sada, mogućnost da lakše trguju, putuju, međusobno zapošljavaju deficitarne kadrove i brže se ekonomski integrišu u okviru inicijative Otvoreni Balkan imaju samo privreda i građani Srbije, Albanije i Severne Makedonije. Da li će i političari iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao i oni u Prištini da private pogodnosti inicijative Otvoreni Balkan, teško je u ovom trenutku prognozirati. Politika im je iznad ekonomije, koja je u lošem stanju. Na to ukazuju tamošnji privrednici kojima je u interesu uklanjanje barijera u poslovanju. Ali, politika je, pokazalo se, iznad ekonomije.

Za raziliku od njih, lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije interese poslovne zajednice stavili su iznad politike. Napravljen je početni korak ka regionalnom povezivanju, poput onog koji od 1954. godine postoji među nordijskim zemljama, koje su tada stvorile zajedničko tržište rada i slobodnu migraciju radne snage pre nego što je stvorena Evropska unija. Nordijska saradnja proteže se preko svih sfera društva, od politike i istraživanja do kulture i umetnosti. Zajednički glas nordijskih zemalja jači je na međunarodnoj sceni, razmena ideja stimuliše održiva rešenja, a deljenje najboljih praksi podstiče dobrobit. Iako su kompanije u mnogim oblastima direktni konkurentni, nordijske zemlje su primer da zdrava i poštena konkurencija na duge staze može doneti samo boljitak.

Ono što se pokazalo uspešnim na severu Evrope, može da bude i na njenom jugu. Potreba je samo dobra volja političara. Vučić, Rama i Zaev napravili su prve korake ka regionalnim ekonomskim integracijama koje treba da dovedu dovele ne samo do smanjenja troškova poslovanja, već i do privrednog oporavka zemalja, naročito posustalom zbog pandemije virusa korona.

Ostali naslovi

Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar
Jezičke začkoljice
Piše: Vesna Zdravković
Jezik je hranitelj naroda i dok ga negujemo dotle živi i narod, rekao je Vuk Stefanović Karadžić čijih sam se reči prisetila povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika koji se obeležava u februaru
Januarski buđelar
Piše: Vesna Zdravković
Januar 2023. godine protekao je uobičajeno. Praznovalo se i do deset dana, pa onda su se slavile slave, a đaci su bili na zimskom raspustu. Ipak uz praznično-novogodišnje raspoloženje ostao je onaj stari osećaj “nikad kraja januaru”. Naravno, za većinu građana u Srbiji odužio se januar kada je reč o finansijama. Ispraznio se buđelar
Okrećemo novi list
Piše: Vesna Zdravković
Izlistali smo kalendar i celu 2022. godinu. Bacamo list po list i želimo da bude bolje
Restauracija
Piše: Vesna Zdravković
Novembar mesec ove godine odlazi u znaku po ko zna koji put preispitivanog vaspitno-obrazovnog procesa, projekcija republičkog budžeta, energetskih ušteda, manje kupoprodaje stanova čije cene ne padaju. Bila je obnova gradskog prevoza u Beogradu, a tradicionalno održane su kulturno-sajamske manifestacije. I prvi put svetsko prvenstvo u fudbalu u zimskom periodu
Crveno i crno
Piše: Vesna Zdravković
Na mesečnom ruletu kuglica se zaustavila na Miholjskom letu zahvaljujući kome je Srbija uštedela električnu energiju i gas, novoj republičkoj vladi od koje se očekuje nastavak reformi, IT sektoru i inovacijama, na tržištu nepokretnosti koje ne posustaje, kao i na “Povratku napisanih”
Pitam se, pitam
Piše: Vesna Zdravković
Septembar je bio u znaku grožđa, vina i vinara, priča o uštedi struje, novog iznosa minimalca, tržišta nepokretnosti i tradicionalnih septembarskih manifestacija