Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Evropska pomoć i petrinjska solidarnost

Hrvatska
Piše: Dragana Bokan

Proteklih dana Hrvatska je u žiži interesovanja, kako domaće javnosti, tako i stranih medija. Razorni zemljotresi pogodili su Banovinu. Hiljade i hiljade ljudi ostalo je bez krova nad glavom, stravične slike porušenih objekata, crkvi , kasarni u Petrinji i Sisku...Ono sto se moglo videti proteklih dana - jeste velika solidarnost građana koji su pritekli u pomoć unesrećenim ljudima.Tu se nije pitalo da li je neko Hrvat ili Srbin. 

Uz veliku pomoć volontera koji su došli u Petrinju, Sisak i okolna mesta odmah se krenulo organizovanje ljudi da se pomogne unesrećenom stanovništvu. Pitanje koje se duže od nedelju dana postavlja jeste – da li je hrvatska vlada pravovremeno reagovala, da li je mogla da se bolje organizuje.

"S obzirom na okolnost, vlasti su dobro reagovale. Premijer Plenković i predsednik Milanović su bili u Petrinji sat, dva nakon potresa, država je stavila na raspolaganje resurse sa kojima raspolaže, vlada je efikasno pridobila pomoć zemalja Evropske unije, priprema se zakonska regulativa za obnovu, relativno brzo će stići i relevantna evropska sredstva, uspostavljen je visok stepen solidarnosti sa ljudima u postradalom području. Osim toga, u lokalnim vlastima su se profilirala dva vrlo snažna i prepoznatljiva lidera, petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović i zamenica gradonačelnika Gline, izabrana kao predstavnica srpske nacionalne zajednice Branka Bakšić Mitić, dvoje ljudi koji su dobro organizovani, a za koje na prvi pogled vidite da vole svoje sugrađane i da se u ovoj teškoj situaciji angažuju za njih", kaže na početku razgovora za "Srpsku ekonomiju" Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba. 

On dodaje da je hrvatska vlada očito shvatila kako je bila pogrešna dosadašnja politika sistemskog zapostavljanja ovog područja koje je najsiromašnije u Hrvatskoj i da se čini da se ozbiljno razmišlja o tome kako uz izgradnju novih kuća na području Banovine osigurati i razvojni ciklus.

"Najkritičnija je situacija u Sisku, koji je i pre potresa izgledao kao Liverpul u vreme Margaret Tačer. Grad, koji je u austro-ugarsko vreme bio prekrasna urbana celina, već godinama nema ozbiljnog vođstva, a socijalistička teška industrija se raspala. Petrinja je zadnjih pet, šest godina bila živnula, uspostavila se mala privreda, porodična poljoprivredna gazdinstva, a lokalna je vlast osiguravala povoljne uslove za preduzetnike. Sada se u Petrinji uspostavilo snažno liderstvo i po svemu sudeći taj će grad nakon obnove živnuti. On je na pola sata od Zagreba. U Sisku se ne nazire takvo liderstvo niti ideja kako ga ponovno pretvoriti u ozbiljan grad", kaže Gjenero.

Ono sto se svakako moglo videti proteklih dana - jeste velika solidarnost građana koji su pritekli u pomoć unesrećenim ljudim. Tu se nije pitalo da li je neko Hrvat ili Srbin.

"Svi koji su učestvovali u projektima na područjima koja su bila zahvaćena ratom znali su za tu međusobnu solidarnost koja je uspostavljena među građanima koji žive na tim prostorima. Tamo i Srbi i Hrvati žive u siromaštvu, izloženi riziku socijalne isključenosti. Međutim, svi su svesni toga da jedni druge nisu doveli u tu poziciju. Zato izrazito paze da ne povrede jedni druge. Uspostavljena je specifična politička korektnost među stanovnicima tih prostora i tako je to u svim delovima Hrvatske koji su bili zahvaćeni ratom, osim u Podunavlju, gde su još uvek na delu getoizacija i animozitet između dve nacionalne zajednice", objašnjava naš sagovornik i dodaje da je ta realnost međunacionalnih odnosa na Baniji ovaj potres samo naglasio i učinio vidljivijim.

Gjenero ističe da su Srbi na ovom području u težem položaju nego Hrvati, pre svega zato što žive u zabačenim selima.

"Kada su se u većem broj nakon 2000. godine Srbi počeli vraćati u ove prostore iz izbeglištva, napravljena je greška u obnovi. Obnavljane su im kuće u zabačenim selima, umesto da im se izgrade nove kuće na inače naseljenom prostoru. Putna infrastruktura je i inače bila loša, pa je danas jako teško doći do tih starih, siromašnih, usamljenih ljudi, pa im često pomoć kasni. Sad se ozbiljno razmišlja da se ne obnavljaju te kuće u izolovanim prostorima, nego da se nove izgrade u naseljima koja žive. To bi bio dobar korak integracije Srba u društvo na Baniji, a tim bi ljudima postalo lakše živeti", rekao je ovaj poznati politički analitičar. 

Hrvatska je zatražila finansijsku pomoć od EU za nastradale od zemljotresa. Naš sagovornik ističe da je evropska pomoć izvesna, jer Evropska komisija koju vodi Ursula von der Lajan razume da je konsolidacija evropskog projekta zavisna o reafirmaciji solidarnosti unutar EU. Gjenero ističe da je zato i snažna potpora Komisije i zemalja članica Hrvatskoj odmah nakon što se potres dogodio, a solidarnost, podseća naš sagovornik, nije izostala ni nakon zemljotresa proletos u Zagrebu.

"Mehanizmi obnove Zagreba su se počeli izgrađivati, formiran je fond koji će finansirati i kontrolisati obnovu, na čelu fonda je jedan od najboljih hrvatskih menadžera, sa sjajnom karijerom u profitnom sektoru. Sada će zakon biti promenjen i Sisak, Petrinja i Banija biće uključeni u tu obnovu. Obnova Banije biće jednostavnija od one u centra Zagreba, jer nema ograničenja koja proizlaze iz sistema zaštite spomenika. Objektivno, moguće je u roku od godinu dana izgraditi nove kuće većini nastradalih u ruralnom području, a obnovu treba zasnivati na montažnoj gradnji. Hrvatska ima kapacitete za takvu gradnju, a dobro je što je Ministarstvo građevinarstva počelo stvarati „klaster” graditelja, koji će obuhvatiti i planiranje i pripremne radove i izgradnju", rekao je Gjenero.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost