Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svaka druga malina u Švedskoj je iz Srbije

Amabasador Švedske u Srbiji, Jan Lundin
Foto: Ambasada Švedske u Beogradu
Piše: Jelena Filipović

Amabasador Švedske u Srbiji, gospodin Jan Lundin za sajt Srpske ekonomije kaže, između ostalog, da je Srbija u pogledu ravnopravnosti postigla mnogo, da je ekonomska saradnja i trgovinska razmena između naše dve zemlje u stalnom porastu, otkriva da svaka druga malina u Švedskoj dolazi iz Srbije, koju opisuje kao zanimljivu zemlju sa šarmantnim ljudima, pristojnom klimom i odličnom hranom, a što se tiče pandemije virusa Kovid-19 poručuje - proćiće, jer ono što nas ne ubije, to nas ojača.

S obzirom na nedavno pokrenut edukativni program švedske ambasade u Novom Pazaru u okviru projekta "Hajde da pričamo o jednakosti", nameće se pitanje kako Vi ocenjujete položaj žena u Srbiji? Gde smo u odnosu na položaj žene u Švedskoj?

- Mnogo je postignuto u pogledu ravnopravnosti u Srbiji, a već u vreme Jugoslavije žene su zauzimale istaknute funkcije u profesionalnom i političkom životu. Srbija je danas po tome među vodećim evropskim zemljama. Međutim, ima mnogo izazova u mnogim oblastima, ne samo u pogledu sistema socijalne sigurnosti i vlasništva nad imovinom, gde tradicija i kultura često predstavljaju prepreku za primenu rodno neutralnih pravila, npr. u oblasti roditeljskog odsustva ili nasledstva. U tim oblastima Švedska je stigla malo dalje, ali to su razlike koje se mogu izražavati u pogledu stepena i ne u pogledu vrste primene.

Švedska pomaže Srbiji na polju zaštite životne sredine, tu ulaže mnogo novca. Koliko ste zadovoljni napretkom Srbije u oblasti ekologije? Koliko su pojedinci svesni važnosti zaštite životne sredine, a koliko smo svesni kao društvo?

- Kao što ste rekli, Švedska kroz brojne projekte radi na jačanju kapaciteta Ministarstva zaštite životne sredine pri određivanju prioriteta, planiranjem i implementacijom investicija u ekološku infrastrukturu. Naša pomoć je, između ostalog, važna kad je u pitanju priprema pregovaračkog tima Srbije za predstojeće pregovore sa EU u vezi sa Poglavljem 27 koje se odnosi na oblast ekologije. Kroz ove projekte podržavamo uključivanje civilnog društva i svih drugih ključnih aktera u ove teme i jačanje upravljanja i izveštavanja o podacima o životnoj sredini, posla koji spada u nadležnost Agencije za zaštitu životne sredine Srbije. Kao jedan od glavnih izazova jeste da Ministarstvo zaštite životne sredine zadrži svoje ključno osoblje i da regrutuje novo, te da poveća svoje kapacitete i poboljša donošenje odluka i unutrašnju koordinaciju, nešto što, takođe, podržavamo kroz pomenute projekte.

Svedoci smo velikih zagađenja vazduha poslednjih sedmica, i u Beogradu i šire. Šta je po Vama naš najveći problem što se tiče zagađenja vazduha i šta treba hitno rešavati?

- Vazduh je zapravo bio još gori tokom osamdesetih, kada sam prvi put živeo i radio u Beogradu. Danas problemi sigurno još uvek postoje i verujem da bi trebalo da prioritet bude zamena proizvodnje energije zasnovane na uglju čistijim gorivima. EU je zapravo obećala da će finansirati takav transfer tokom narednih godina, tako da postoji razlog za optimizam. Problem predstavlja i saobraćaj, ali mi smo na pragu revolucije u električnoj mobilnosti, pa ovde ima još više razloga za optimizam. Za deset godina automobili i autobusi imaće električni pogon.

Koliko projekata je u poslednjih godinu – dve pokrenula Ambasada Švedske u Srbiji i ako možete da navedete neke konkretne rezultate?

- Ne znam broj projekata, ali potrošili smo otprilike 12 miliona evra na razne vrste saradnje. Što se tiče životne sredine, angažovani smo u podršci razvoju Ministarstva životne sredine Srbije. U Nišu pripremamo zgradu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Takođe, aktivno radimo sa srpskom policijom na, primera radi, reformi obaveštajno vođena policija i upravljanje personalom. Na kraju, intenzivno sarađujemo i sa civilnim društvom, a jedan od primera je podrška istraživačkom novinarstvu.

Kako ocenjujete ekonomsku saradnju između naše dve zemlje i koje su osnovne karakteristike saradnje na tom polju?

- Zadovoljstvo mi je da naglasim da je ekonomska saradnja i trgovinska razmena između naše dve zemlje u stalnom porastu bez obzira što je nakon demokratskih promena u Srbiji taj nivo bio nizak. Danas u Srbiji posluje skoro 200 kompanija koje imaju mešoviti švedsko-srpski kapital. Za neke od njih ste svakako čuli kao što su IKEA, Tetra Pak, Securitas, Ericsson, Oriflame, Volvo, Scania, ABB, AstraZeneca, Atlas Copco itd. Ove i mnoge druge kompanije koje nisam stigao da nabrojim zapošljavaju nekoliko hiljada radnika u Srbiji i bliži se dan kada će ta cifra premašiti 10.000 zaposlenih. Švedska je poznata u svetu kao lider u oblastima poput informacionih tehnologija, inovacija, zelenih i održivih tehnologija, rudarstva i energetike. Primećujemo znatan porast u razmeni iskustva i takozvanog know-how sa Srbijom u pomenutim oblastima što je veoma pozitivno i svakako doprinosi ukupnom povećanju obima saradnje.

Koliko su švedske kompanije i investitori upoznati sa poslovnim prilikama u Srbiji?

- Naša želja jeste da u prethodnom odgovoru pomenute švedske firme svojim prisustvom na srpskom tržištu unaprede i ojačaju međusobnu saradnju, da doprinesu rastu poslovnih aktivnosti između Švedske i Srbije i da pomognu u uspostavljanju partnerskih odnosa. Ove i sve druge firme su prepoznale potencijal srpskog tržišta i da kroz visoke standarde poslovanja promovišu poslovne vrednosti kao što su inovacije, otvorenost, odgovornost i održivost. Znate, potrebno je stalno pronalaziti načine da Srbiju napravimo zemljom koja je poznata u Švedskoj što će svakako privući nove investitore i projekte. To je, pre svega, posao za odgovorne iz Vlade Srbije da rade na unapređenju poslovne klime kroz bolju predvidivost poslovanja, borbom protiv korupcije, jačanjem vladavine prava i sprovođenjem neophodnih reformi. Švedska i švedske firme će nastaviti da neguju i grade partnerske odnose sa Srbijom s ciljem da se napravi još bolje okruženje za investicije i samim time brži ekonomski razvoj Srbije.

U kojima još oblastima vidite prostor za saradnju Švedske i Srbije? Šta to Srbija može da ponudi Šveđanima?

- Švedska je prisutna u Srbiji u nekoliko oblasti koje smatramo da su od značaja za Srbiju na putu ka njenom članstvu u Evropskoj uniji. Tu mislim na razvojnu pomoć važnu za evropske integracije poput reformi u zaštiti životne sredine, policije, demokratizacije društva, ali i kroz unapređenje međusobnih ekonomskih i trgovinskih odnosa. Pored već pomenutih oblasti u kojima usko sarađujemo sa partnerima u Srbiji, druge perspektivne oblasti su svakako poljoprivreda, zdravstvo, transport... Švedsko tržište spada među najzahtevnija na svetu. Među kompanijama koje posluju u Srbiji samo su retke uspevale da svoje proizvode ponude na ovom tržištu. Među njima su bile Tigar Tyres, Sirogojno, Unimed, Tarkett i Telekom Srbija. Kad je u pitanju određeni proizvod, da li ste znali da otprilike svaka druga malina koja se kupuje u Švedskoj dolazi iz Srbije? Saradnja u oblasti hrane gde Srbija ima fantastičan potencijal, koji je samo delimično iskorišćen, je veliki i nadam se da će rasti u narednim godinama.

Korona virus je izazvao krizu u svim zemljama sveta. Mnogi smatraju da svet neće biti isti kao pre pojave Kovid-19. Da li je, pored finansijske krize, virus doneo nešto, a što bi mogli da svrstamo u pozitivnu stvar?

- Verujem da nam je pandemija donela uvid da nam je potrebno više međunarodne saradnje, a ne manje, u rešavanju zajedničkih izazova. Sledeći put ćemo biti bolje pripremljeni u smislu npr. razvoja i distribucije vakcine. Takođe, poboljšaće se način na koji dizajniramo i gradimo infrastrukturu, tako da ćemo smanjiti rizik od zaraze. To se dogodilo nakon drugih epidemija u prošlosti, poput tuberkoloze i poliomijelitisa.

Kako biste najkraće opisali Srbiju Šveđanima koji je nisu nikad posetili?

- Opisao bih Srbiju kao zanimljivu zemlju sa šarmantnim ljudima, pristojnom klimom i odličnom hranom. 

Imate li neku motivacionu poruku za naše čitaoce, s obzirom na malopre pomenutu pandemiju?

- Proćiće. Ono što nas ne ubije to nas jača...

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost