Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Grmi, seva, vreme se menja

Meteorologija
Piše: Vesna Zdravković

U grškoj mitologiji je Zevs, rimskoj Jupiter, slovenskoj Perun, a u skandinavskoj mitologiji se zove Tor. Različita imena za jednog jedinog - Boga groma i munje. Kada se govori o tim prirodnim pojavama ne može se zaobići Amerikanac Bendžamin Frenklin i njegov eksperiment sa zmajem kada je dokazao da je grom jedna vrsta električne varnice.

Nekako nam se čini da broj tih varnica i sevanja ove godine u Srbiji ima mnogi više nego inače. Prevario nas je taj naš subjektivni osećaj, jer broj gromova i munja nije povećan u odnosu na prethodne godine, kaže za Srpsku ekonomiju meteorolog Nedeljko Todorović.

To potvrđuje i istraživanje našeg sagovornika koji je pratio tu pojavu čak šest decenija – od 1950. do 2010. Nije se menjao ni period kada ih ima najviše, a to je od aprila do kraja oktobra. Naime, početak gromova je u četvrtom mesecu, od kada i raste njihov broj, intezitet i snaga. Udarni termin je druga polovina juna i početak jula, ističe Todorović.

Ista situacija je i u kontinentalnom delu Evrope, dok gromovi više zaobilaze zapadne, srednje i jugoistočne delove evropskog kontinenta.

Ponovo se vraćamo na Srbiju i deo dana kada se najčešće javljaju gromovi. To je, prema rečima Todorovića između 16 i 17 sati odnosno oko 22 sata, s tim što su u večernjem terminu pljuskovi praćeni grmljavinom i sevanjem mnogo jači.

Statistika dalje pokazuje da će grmljavina sa gradonosnim oblacima pre pogoditi zapadnu, jugozapadnu i centralnu Srbiju, nego istočni i severni deo zemlje.

Beograd nije na udaru gromova, kaže meteorolog i naglašava da se svakako u vreme nepogoda praćenih grmljavinom preporučuje izbegavanje boravka na planinskim vrhovima, visokim građevinama, izolovanom i visokom drveću i nikako ne bi trebalo da budete sami.

Afrika i dalje važi za kontinent sa najviše gromova i munja. Ako se bojite munje i gromova onda imate astrafobiju. U Kongu je, na primer, zabeleženo 160 munja po kvadratnom metru, dok je u gradu Tororo u Ugandi zabeležena grmljavina 251 dan godišnje.

U Srbiju je, prema trenutnim temperaturama koje prelaze dvadeset peti podeljak, stiglo leto. One koji vole visoke temperature obradovaće prognoza našeg meteorologa koji za kraj poručuje da nas očekuje topao jul i avgust.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost