Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NE SMEMO DA PROPUSTIMO PRILIKU DA IZGRADIMO BEOGRAD

MARKO STOJČIĆ GLAVNI BEOGRADSKI URBANISTA
Piše: Nenad Čaluković

Arhitekta Marko Stojčić autor je većeg broja objekata u Srbiji i inostranstvu, kao i urbanističkih projekata. Inicijator je osnivanja Komore arhitekata Srbije. Moglo bi se reći i naš kolega, pošto je osnivač i glavni i odgovorni urednik najznačajnijeg regionalnog arhitektonskog časopisa „Arhitekton”. Poslednjih pet godina bio je član Komisije za planove i potpredsednik Saveta za urbanizam Skupštine Beograda. Od pre dva meseca je glavni prestonički urbanista. – Ovo što sada radim potpuno je drukčije od onog što sam ranije radio. Drukčiji je fokus, pogled. Jedno je kada si tu da malo pomogneš, a nešto sasvim drugo kada moraš da sprovodiš urbanističku politiku Beograda – konstatuje Stojčić u intervjuu za Srpsku ekonomiju.

Postoji li neki kredo kojim ćete se voditi u urbanističkom razvoju Beograda?

– Ključno je da u pravilima struke ostane šta je održivo, a sprovodivo. To je veliki izazov za nas zato što mi arhitekte vrlo često znamo da usvojimo neki plan, doduše sa stručnog aspekta, a da se u praksi pokaže da to ne može da se sprovede zbog velikih investicija koje grad treba da obezbedi ili zbog imovinsko-pravnih odnosa. 

Pre nego što pređemo na urbanističke ambicije beogradskih vlasti, recite nam šta ste uočili kao jedan od gorućih problema.

– Svi znamo da je, nažalost, u poslednje četiri decenije izgrađen ogroman broj nelegalnih objekata, pre svega na obodima Beograda. Zato je urbanistički razvoj u skladu s pravilima struke i uređenja jedne evropske prestonice skoro nemoguć. Naša najveća obaveza i naš najveći problem u sprovođenju tih planova, kao i u samom planiranju, jeste da uvedemo ta nelegalna naselja koja su nastajala još od kraja osamdesetih pa sve do prošle godine, kada je to zaustavljeno, u normalnu urbanističku matricu kako bi svi stanovnici imali normalne uslove za život. To je vrlo teško jer nisu poštovani minimumi standarda ni udaljenja i pozicioniranja tih objekata. Često su oni na mestu planiranih saobraćajnica. Sada tu živi mnogo ljudi i porodica i nemoguće je porušiti te objekte.  

Opširnije u štampanom izdanju magazina Srpska ekonomija i Tačka koji je na kioscima.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost