Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Lepote Srbije oduzimaju dah

Dragana Lalović
Foto: Iz privatne arhive
Piše: Vesna Zdravković

Ne prestajemo pešačiti jer ostarimo - starimo jer prestajemo pešačiti” – kaže za Srpsku ekonomiju Dragana Lalović, PR jednog od najvećih srpskih izvoznika “HIP-Petrohemije”, dugogodišnja novinarka Radio Pančeva i majka dve odrasle ćerke. Sagovornica je posebna i po tome što je u pedesetoj godini počela da planinari.

Da li je interesovanje za pešačenje i planinarenje počelo sa koronom ili je i ranije to bilo Vaše viđenje zdravlja, zdravih navika i borbe da se sačuva unutrašnji mir i ravnoteža sa samim sobom i okolinom?

Pročitala sam negde da su za planinarenje potrebne posebne cipele - i pomalo posebna duša. Planinarske cipele na početku nisam imala, ali duša me je vukla prirodi. Moja ljubav prema pešačenju i planinarenju prosto se desila. Prošla godina je bila izuzetno teška, život se totalno promenio i meni i svima nama. Jednog dana tokom korone odlučila sam da odem na pešačku turu na Zagajička brda - nestvarno lepa na sat vremena od Pančeva u kome živim. Svidelo mi se, nagovorila sam sestru da mi se pridruži i popele smo se zajedno na Crni vrh na Gučevu. I tako je sve krenulo. Ljudi misle da je planinarenje teško, a zapravo je istina sasvim drugačija. Potrebna vam je jaka volja, upornost, dobra kondicija, ljubav prema planinarenju i pomalo avanturistički duh. Kažu: “Hodanje je najbolji čovekov lek.”

Zašto baš taj vid fizičke aktivnosti?

Ja inače puno šetam. Imam dva psa, Bigija i Magi, koji su ravnopravni članovi moje porodice. Svakodnevno smo u šetnji u našem kraju, na Tamiškom keju. U želji da još više uživam u prirodi odlučila sam se za planinarenje. U planinarenju dani prolaze sa vetrom, suncem, snegom, zvezdama. Primećuješ naizgled neponovljive sitnice. Šteta je ne videti sve boje Grze, pogled sa Tare koji oduzima dah, bajkoviti Povlen u zimsko doba. Ove male stvari čine naš život velikim. Planinarenje je zdravo i može da pomogne da pročistite misli. Ta posebnost mira i tišine dok si u prirodi kad shvatiš da u životu sve možeš da prebrodiš.

Koliko ste kilometara do sada prešli?

Od poslednjeg dana maja kada sam bila na Zagajičkim brdima do oktobra prešla sam prvih planinarskih 100 kilometara. Posle toga sam prestala da brojim. Najviše sam ponosna što sam bila učesnik ovogodišnjeg Božićnog uspona na Rtanj. Popela sam se na najviši vrh Šiljak, koji se nalazi na 1565 metara nadmorske visine. Penjala sam se težom, severnom stranom, a spustila južnom. To je ujedno i najozbiljniji uspon za mene po snegu, ledu i vetru. Osećaj kada iz šume izađeš na greben okružen oblacima i lepota koju vidiš u daljini je nešto neponovljivo. Vratiću se ponovo na Rtanj kada bude lepše vreme.

Da li se potpuni laik može uputitu u avanturu zvanu planinarenje ili su potrebne pripreme i saveti iskusnih planinara?

Ja sam bila potpuni laik, a sada učim iz svog i tuđeg iskustva. Na internetu ima puno tekstova na tu temu, a posebnost koju pruža planinarenje je razgovor sa drugim ljudima od kojih možeš dobiti mnoge korisne savete. Ako želite da smanjite nivo stresa, da se opustite posle naporne nedelje na poslu i pripremite za narednu, ako želite da imate miran san možete da krenete na neke laganije ture. Probajte nije teško.

Kako birate pešačke staze koje ćete osvojiti?

Izbegavam akcije za koje nemam dovoljno psihofizičke snage. Do sada sam planinarila sa dva planinarska kluba – jednim iz Pančeva i jednim iz Beograda. Pratim koje su akcije u najavi, podelim razmišljanja sa prijateljima, pročitam na internetu zanimljivosti o tim mestima i na kraju pobedi ono što je interesantnije u tom trenutku.

Da li je bilo tokom planinarenja nekih neuobičajenih ili nezgodnih situacija?

Za sada nije bilo nezgodnih situacija. Ono što je specifično, posebno zimi su vremenski uslovi, koji mogu za čas da se promene na planini. Planine su ćudljive. Dešavalo mi se da sunčan dan na Povlenu pređe u dan okovan mećavom i snežnim nanosima, koji zatrpavaju vaše tragove, da mi se od hladnoće zaledi kosa na Rtnju... Kada si na planini sve to moraš da izdržiš i pobediš.

Koje krajeve Srbije ste obišli i na kojem mestu ili mestima ste se osećali najbolje i poneli najlepše i najpozitivnije utiske?

Ovu godinu sam započela osvajanjem Cera. Od početka korone popela sam se na Bukulju, Gučevo, Frušku goru, Vršački breg, Taru, Cer, Rtanj, Povlen, hodala kanjonima Crne reke, Uvca i reke Gradac, vrelom Mlave i Grze, uz vodopad Veliki buk – Lisine, raftingovala Limom. Najbolje se osećam na Tari. To je naša najlepša planina, a njeni vidikovci Banjska stena i Crnjeskovo su mesta gde počinje lepota. I specijalni rezervat prirode Uvac je jedan divan predeo. Ne mogu da zaobiđem neka mesta, koja su nepravedno zapostavljena, a na dohvat su ruke. Kao neko ko živi i radi u Pančevu mogu svima da preporučim šetnju gradskom šumom. To je pravi raj na zemlji sa druge strane reke Tamiš. Ovom stazom stižemo do kula svetionika, simbola grada Pančeva. To je jedini par svetionika duž čitavog toka Dunava, koji se nalazi baš na ušću Tamiša u ovu reku. Volim tamo da odem.

Nastavljate da i u 2021. peške prelazite i upoznajete Srbiju. Kakvi su planovi za ovu godinu?

Prošla godina me je naučila da u životu ne možeš ništa planirati. Ima toliko toga što ne znamo, a što je lepo u Srbiji. Želja mi je da se u ovoj godini popnem na planinske vrhove više od 2.000 metara. Za početak na Midžor, na Staroj planini. I naravno da se usresredim na sitne radosti koje donosi planinarenje - razmenu pozdrava sa nepoznatim prolaznicima, koje srećem na planinama, topao pasulj i kuvano vino nakon pešačkih tura sa divnim ljudima koje sam upoznala tokom proteklih meseci, traganje za onim što je lepo i inspirativno. Čekam da ovo ludilo zvano „korona“, u kome sam shvatila da su vreme i kilometri relativna stvar, prođe. Da mogu da odem u neke daleke krajeve.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost