Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Evropska perspektiva Srbije je izvor mogućnosti

Ambasador Republike Francuske u Srbiji Žan-Luj Falkoni
Foto: Goran Zlatković
Piše: Ljiljana Staletović

Poseta predsednika Republike Francuske Beogradu prošle godine potvrdila je volju da se osnaži francusko prisustvo u Srbiji i u zemljama regiona. Ambasador te zemlje u Srbiji Žan-Luj Falkoni u razgovoru za Srpsku ekonomiju ističe da je strukturni element političkog dijaloga između dve zemlje podrška evropskim integracijama Srbije, u kojoj se poslovna klima vidno poboljšala tokom poslednjih godina. O tome, kako navodi ambasador Falkoni, svedoči napredak zemlje na različitim međunarodnim listama i rastući broj stranih preduzeća, među kojima su i francuska, koja investiraju u Srbiji.

Koji su prioriteti Francuske u Srbiji?

– Francuska ima brojne prioritete u Srbiji, a njene aktivnosti vođene su zajedničkom izjavom predsednika Republike Francuske i Republike Srbije u julu 2019. u Beogradu. Podrška evropskim integracijama Srbije jeste strukturni element našeg političkog dijaloga. Na ekonomskom planu, nakon skorašnjih uspeha koje su ostvarila francuska preduzeća (koncesija za beogradski aerodrom dodeljena preduzeću „Vinci Airports” i izgradnja regionalnog centra za obradu otpada u Beogradu koju će realizovati konzorcijum „Suez-Itochu”), nastavljamo da razvijamo našu trgovinsku razmenu i da jačamo francusko ekonomsko prisustvo u Srbiji. To se odvija kroz podršku našim preduzećima na budućim velikim infrastrukturnim projektima (naročito saobraćaja, životne sredine i energetike), promovisanje francuske tehnologije i znanja, kao i mnogo više komunikacije na temu brojnih mogućnosti srpskog tržišta (digitalno, održivi grad, poljoprivreda i prehrambena industrija).

Šta treba uraditi da ionako dobri odnosi dveju zemalja budu još bolji?

– Treba da nastavimo rad na komuniciranju i deljenju informacija o ovom tržištu kako bi se podstaklo interesovanje francuskih operatera i preduzeća za njega. Udruženje poslodavaca Francuske (MEDEF) predvidelo je takve aktivnosti početkom 2020. Želeo bih, takođe, da istaknem i značaj Francusko-srpske privredne i industrijske komore i njenog rada za razvoj bilateralnih trgovinskih veza.

Poseta predsednika Francuske Srbiji u julu 2019. rezultirala je zajedničkom deklaracijom koju su potpisali predsednici dveju država. Šta ta deklaracija znači za dalju saradnju Francuske i Srbije?

– Poseta predsednika Francuske Beogradu zapravo je potvrdila volju da se osnaži francusko prisustvo u Srbiji i u zemljama regiona. Ta poseta očekivala se s nestrpljenjem i imala je veliki uticaj na političkom i ekonomskom planu. Tom prilikom potpisano je 25 sporazuma i izjava o namerama. Sada treba da iskoristimo tu zvaničnu posetu i da nastavimo da radimo na zbližavanju naših dveju zemalja. U ekonomskoj oblasti, potpisani sporazumi (obnovljiva energija, energestka efikasnost, prerada voda, gradski prevoz) za naša preduzeća predstavljaju odlučujuće etape ka potpisivanju ugovora, što se trudimo da brzo konkretizujemo s partnerima.

U čemu se ogleda pomoć Francuske Srbiji na njenom putu ka Evropskoj uniji?

– Procedura priključenja Evropskoj uniji je zahtevna, ali i suštinska, kako bi se pokrenule neophodne reforme i kako bi se približilo evropskim standardima. Obećanje o ulasku Srbije u Evropsku uniju biće održano, ali neće biti ustupaka u vezi s efektivnim reformama koje se zemlja obavezala da sprovede. To je važno reći da bi se izbegla razočaranja. Francuska podržava Srbiju na tom putu, pružajući svoju podršku političkom dijalogu na visokom nivou, ali i obezbeđujući svoju ekspertsku podršku obuci državnih službenika, reformi javnih finansija, razvoju agrarne politike itd.

Evropska perspektiva Srbije pre svega je izvor mogućnosti. Od 2012. do 2018. godišnji priliv direktnih stranih investicija uvećao se više od tri puta. Tokom istog perioda, trgovinska razmena između naše dve zemlje dvostruko je povećana. Pregovori o pristupanju pospešuju poboljšanje poslovne klime, bolju regionalnu integraciju, ali i pokretanje brojnih projekata u sektorima transporta, energetike, voda i životne sredine. Ti projekti koji se finansiraju na evropskom, multilateralnom i bilateralnom nivou predstavljaju brojne mogućnosti za naša preduzeća.

Ekonomska saradnja dveju zemalja jedan je od prioriteta. U kojim je oblastima ona najbolja?

– Ta saradnja posebno se aktivno odvija u sektorima energetike, gradskog prevoza i životne sredine. Ali razvija se i u novim sektorima koji su vezani za nove tehnologije.

Koliko francuskih kompanija posluje u Srbiji i u kojim su oblastima najzastupljenije?

– U 2018. godini Francuska je bila prvi investitor u pogledu priliva (710 miliona evra) zahvaljujući investiciji preduzeća „Vinci Airports”. Od 2010. do 2018. Francuska je bila peti investitor u Srbiji s ulaganjima od oko 1,5 milijardi evra. U Srbiji posluje više od 120 francuskih preduzeća koja imaju preko 12.000 zaposlenih. Do 2017. godine najviše francuskih investicija u Srbiji bilo je u finansijskom sektoru i sektoru osiguranja. Francuska preduzeća bila su dobro zastupljena i u sektorima automobilske opreme, prehrambene industrije, energetike i životne sredine (investicija „Suez Environment” za izgradnju centra za obradu otpada u Vinči).

Kako ocenjujete poslovnu klimu u Srbiji?

– Poslovna klima vidno se poboljšala poslednjih godina, što potvrđuje i napredak zemlje na različitim međunarodnim listama (u izveštaju Svetske banke Doing Business 2019, Srbija je na 48. mestu od 190 zemalja), kao i rastući broj stranih preduzeća (među kojima su i francuska) koja investiraju u Srbiji (prema podacima Narodne banke Srbije, tokovi SDI povećali su se s milijardu evra u 2012. na 3,5 milijardi evra u 2018. godini). Pregovori o pridruživanju Evropskoj uniji i ekonomske reforme posebno su podstakli poboljšanje poslovne klime. Otvaranje prodavnice „Dechatlona”, koji je veliki evropski brend u oblasti sporta, jeste dobar znak.

Koja je osnovna karakteristika trgovinske razmene između Srbije i Francuske?

– Razmena između naše dve zemlje udvostručila se od 2010, od stupanja na snagu privremenog trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Srbije, i trebalo bi da premaši milijardu evra 2019. Sada je uravnotežena (u 2018. dostigla je 955 miliona evra, od kojih 477 miliona evra izvoza i 478 miliona evra uvoza). Francuski izvoz u Srbiju je raznovrstan (mašinska, električna i elektronska oprema, ali i hemijski i farmaceutski proizvodi, oprema za saobraćaj), dok je naš uvoz koncentrisan na nekoliko tipova proizvoda (guma, plastika, poljoprivredni i prehrambeni proizvodi).

Koliko je važan dolazak Francuske razvojne agencije na Zapadni Balkan i šta za Srbiju znači činjenica da je njeno sedište u Beogradu?

– Francuska agencija za razvoj (AFD) ima mandat da radi na Zapadnom Balkanu i otvorila je svoje sedište u Beogradu prošlog septembra. Za AFD Srbija, prvi ekonomski partner Francuske na Zapadnom Balkanu, predstavlja jedan od prioriteta u regionu. Agencija želi da mobiliše sva svoja znanja i da angažuje široku paletu finansijskih instrumenata kako bi podržala Srbiju na njenom putu pridruživanja Evropskoj uniji i da dodatno ojača naše ekonomske odnose. Prioriteti su, pre svega, sektori energetike, životne sredine i urbani projekti.

Kakvi su vaši utisci o Srbiji?

– Došao sam u Srbiju sa sećanjem na prijateljstvo i istorijsko bratstvo naših dvaju naroda. Potvrdu toga dobio sam u načinu na koji sam primljen, kako od strane građana i predstavnika srpskih vlasti tako i od strane francuske zajednice koja me je brzo uverila u mnogobrojne prednosti ove zemlje. Svestan sam da sam, došavši u Srbiju, došao u jedno veoma povoljno okruženje koje podržavaju razvijeni bilateralni odnosi. Uveren sam da je nedavna poseta Emanuela Makrona imala uticaja na imidž Francuske u Srbiji. Danas treba da iskoristimo taj obećavajući kontekst kako bismo nastavili da razvijamo francusko-srpske odnose, jačali politički dijalog i na taj način odgovorili na brojne izazove u vezi sa Srbijom i regionom. Uveren sam da će primena te agende, posebno kada su u pitanju ekonomski odnosi, imati pozitivan uticaj na imidž Srbije u Francuskoj i trudiću se da francuskim ekonomskim akterima činim Srbiju još atraktivnijom.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost