Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NAJBISTRI(K)JI SRPSKI SUNCOKRET

Muzička ispovest: Bilja Krstić
Piše: Vladimir Đurić

Bilja Krstić jedna je od najpopularnijih ženskih etnopevačica s područja Balkana. Njene pesme nalaze se na prestižnim svetskim kompilacijama najlepših ženskih vokala sveta.

U Nišu, gde je i rođena, završila je Srednju muzičku školu „Dr Vojislav Vučković”, a zatim Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu. Radila je muziku za više pozorišnih predstava u Narodnom pozorištu u Beogradu. Od 1983. zaposlena je u Radio Beogradu. Sa svojim sastavom „Bistrik” gotovo dvadeset godina promoviše srpsku muziku širom sveta, na najprestižnijim festivalima. „Bistrik” osniva 2000, a s njim snima i muziku za naš najgledaniji film svih vremena „Zonu Zamfirovu”. Sa svojim orkestrom izdala je albume „Bistrik”, „Zapisi”, „Tarpoš” i „Svod”. Ima ćerke Milicu i Lenku. No, njena karijera kreće još davne 1975. godine kada je preko audicije primljena u bend „Suncokret”.

Moj drugar iz Niša Dragan Miloradović dobro je poznavao muzičku scenu u Beogradu, pa mi je već na prvoj godini studija, 1975, predložio da se prijavim na audiciju za grupu „Suncokreti”. Bora Đorđević tada je tražio treći ženski vokal za „Suncokrete” i nakon audicije primili su mene. Bora mi je pevao neke melodije i tražio da ih ponovim. Kada sam ja to nekoliko puta uradila, prosto nije mogao da veruje. Rekao je samo: „Mala, položila si.” Moj prvi nastup s njima dogodio se u novembru ’75. na Beogradskom sajmu. Mnogo smo putovali, imali vrlo mnogo nastupa, a vežbali smo u Dadovu. Među nama u grupi bilo je puno pozitivne energije i harmonije. Zajedno smo pravili prve muzičke aranžmane, družili se privatno. I dan-danas se čujem i družim sa svima iz „Suncokreta”. Gorica Popović mi je kuma, a sa Snežanom Jandrlić često se čujem, kao i s Borom Đorđevićem. Tek kada samo završili čitavu priču oko „Suncokreta”, saznali smo da smo u stvari rođaci. Njegova familija je iz Crvenog Brega, odakle je i moja mama – priča nam Bilja Krstić.

Na nagovor rok novinara Pece Popovića, Bilja i Bora Đorđević pristupaju bendu „Rani mraz”, u kom peva Đorđe Balašević, sa idejom da naprave supergrupu.

Grupa „Suncokreti” imala je jedan divan koncert koji je čak proglašen i koncertom godine, kao i hit godine „Dolazi zima”. Nakon njega u Studiju M u Novom Sadu, Petar Popović, kritičar, inače moj veliki prijatelj, došao je na ideju da Bora Đorđević, Đole Balašević, Verica Todorović i ja budemo srž novog benda „Rani mraz”. Tada je to ostalo samo na ideji, jer su i Bora i Đole bili isuviše jake ličnosti da bi izdržali neku zajedničku priču. Bora je zatim napravio „Riblju čorbu”, a Đole i ja napravili smo prvi album „Ranog mraza”, koji se zvao „Mojoj mami umesto maturske slike”. Sarađivali smo i na albumu „Odlazi cirkus” – dodaje Bilja.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost