Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NBS ne vodi ni politiku jakog ni politiku slabog dinara

Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije
Piše: Ljiljana Staletović

Srbija je u veoma izazovnim međunarodnim okolnostima uspela da uspostavi i očuva relativnu stabilnost dinara prema evru, smanji troškove zaduživanja države, privrede i stanovništva, očuva i dodatno ojača bankarski sistem. U poslednjih šest godina promenjen je odnos prema politici kursa dinara, stvoren je prostor za uspešnu fiskalnu konsolidaciju... Zaslugu za to ima i Narodna banka Srbije, a guverner Jorgovanka Tabaković u razgovoru za Srpsku ekonomiju govori o monetarnoj i fiskalnoj politici, obuzdavanju inflacije, reformama, postignutim rezultatima, prioritetima, izazovima...

Nedavno je počeo vaš drugi mandat na čelu Narodne banke Srbije. Na koje ste rezultate postignute u prvom mandatu najponosniji, a šta mislite da je moglo biti bolje?

– Prvi mandat, posebno njegove početne godine, obeležili su napori da povratimo narušenu stabilnost i uspostavimo red, da vratimo Narodnu banku Srbije ispunjavanju njenih osnovnih zakonskih ciljeva. Kao što znate, inflaciju smo s dvocifrenog nivoa spustili na nivo uporediv s evropskim zemljama. Za godinu dana, inflacija je sa 12,9% u oktobru 2012. snižena na 2,2% u oktobru 2013. i od tada je na niskom i stabilnom nivou. U veoma izazovnim međunarodnim okolnostima uspeli smo da uspostavimo i očuvamo relativnu stabilnost dinara prema evru, smanjimo troškove zaduživanja države, privrede i stanovništva, očuvamo i dodatno ojačamo bankarski sistem. Velike napore uložili smo u sveobuhvatnu reformu u oblasti platnog sistema, uveli najsavremenije platne usluge i platne instrumente, što je sada rezultiralo i uvođenjem najsavremenijeg sistema za plaćanje – instant platnog sistema. Na sve te rezultate vrlo sam ponosna i upravo su mi oni i dali priliku da u drugom mandatu sve ono što je moglo biti bolje i dodatno unapredimo.

Danas u Srbiji imamo makroekonomsku stabilnost, nisku inflaciju, stabilan kurs. Šta je od tih ciljeva najteže održati?

– Ti ciljevi međusobno su uslovljeni i njhovo održavanje zahteva pažljivo odmeravanje svih faktora i donošenje odgovarajućih odluka i mera. Podsetila bih vas da smo u poslednjih šest godina potpuno promenili odnos prema politici kursa dinara jer smo uvideli koliko je relativna stabilnost domaće valute važna i koliki je njen uticaj na celokupnu ekonomiju. Period od 2010. do 2012. godine obeležile su česte i izražene oscilacije vrednosti dinara, s brojnim negativnim posledicama, iako je Narodna banka Srbije na intervencije tada potrošila znatne iznose deviznih rezervi. Od avgusta 2012. pristup je potpuno promenjen, uspeli smo da postignemo i očuvamo relativnu stabilnost domaće valute, s minimalnim troškovima i znatno drukčijim efektom. To smo postigli tako što smo na tržištu intervenisali pravovremeno, na efikasan i precizan način, racionalno i pametno koristeći devizne rezerve. Nije bilo niti je sada lako, ali takav pristup u velikoj meri doprineo je da inflaciju snizimo na niske i stabilne nivoe, da budu stvoreni preduslovi za uspešnu fiskalnu konsolidaciju, da imamo stabilan finansijski sistem, kao i da privreda i građani posluju i donose odluke u stabilnom i predvidivom okruženju.

Kakva je koordinacija između monetarne i fiskalne politike i kako to građani osećaju?

– Monetarna i fiskalna politika su, slikovito rečeno, dve ruke istog državnog organizma sa zajedničkim ciljem da stvore preduslove za brži razvoj zemlje, više radnih mesta i bolji životni standard građana. Treba imati u vidu da odgovorna fiskalna politika i fiskalna konsolidacija, vraćanje zemlje na ispravan put i s ivice bankrota ne bi bili mogući bez odlučnosti sadašnjeg predsednika i Vlade da sprovedu neophodne i prave mere. S druge strane, prostor za uspešnu fiskalnu konsolidaciju stvorila je i NBS time što je obezbedila nisku i stabilnu inflaciju i relativno stabilan devizni kurs. S ranijim stopama slabljenja kursa ili dvocifrenom inflacijom to ne bi bilo moguće. Koordinacija monetarne i fiskalne politike doprinela je da Srbija prethodnih godina napreduje na međunarodnim listama poslovanja i konkurentnosti, da premija rizika zemlje pada, a kreditni rejting poraste. Napredak na tim poljima pozitivno se odražava i na stabilnost na deviznom tržištu, stabilnost cena i finansijsku stabilnost, tako da su, kao što vidite, svi ti rezultati međusobno zavisni, pa je usklađenost naših politika presudna, a po rezultatima i očigledna.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost