Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Vremena se menjaju

Analiza lokalnih izbora: Davor Gjenero
Piše: Dragana Bokan

Dugogodišnja vladavina Milana Bandića u Zagrebu završena je njegovom smrću, a hrvatska prestonica će dobiti novu vlast. Malo je falilo da je dobije već u prvom izbornom krugu. Tomislav Tomašević osvojio je 45,15 odsto glasova. Ipak Tomašević će ići u drugi krug (30.maja) gde će mu protivnik biti Miroslav Škoro, osnivač Domovinskog pokreta.

Trijumf Tomislava Tomaševića odgovor je na nesnosnu atmosferu korupcije koju je u Zagrebu uspostavio Milan Bandić, i koja je u prethodnih nekoliko godina postala jednostavno nesnosna. U proteklih četiri, pet godina Tomašević se afirmisao kao suprotnost Bandiću, i zato se velika većina građana odlučila da upravo njega podrži na izborima- kaže za "Srpsku ekonomiju" Davor Gjenero, politički analitičar, komentarišući lokalne izbore u Hrvatskoj.

Kako komentarišete nedeljne lokalne izbore u Hrvatskoj? Da li je za Vas bilo iznenadjenja kada su u pitanju pobednici za gradonačelnike iz stranaka odnosno koalicija?

Jedino veliko ugodno iznenađenje je izvrstan rezultat liberalno-demokratskog kandidata Ivice Puljka u Splitu, koji u drugi krug ulazi kao vodeći kandidat za gradonačelnika. Iznenađenje je i to da je platforma "Možemo" ostvarila tako uverljivu većinu i praktično već osigurala većinu u gradskoj skupštini. Drastično slabljenje Socijaldemokratske partije, nažalost, nije iznenađenje, nego je posledica dva procesa – slabljenja socijalne demokratije u Evropi i krize upravljanja strankom, odnosno sukoba dve frakcije koji nisu "ideološki", vrednosni, nego pre svega vezani na poziciju nekih osoba u stranci.

Šta nam govore osvojeni glasovi za opciju "Možemo" u Zagreb?

Trijumf Tomislava Tomaševića odgovor je na nesnosnu atmosferu korupcije koju je u Zagrebu uspostavio Milan Bandić, i koja je u prethodnih nekoliko godina postala jednostavno nesnosna. U proteklih četiri, pet godina Tomašević se afirmirmisao kao suprotnost Bandiću, i zato se velika većina građana odlučila upravo njega podržati na izborima. Nije tačno da je rast platforme "Možemo", koja je tipična zelena opcija, kombinuje ekologizam i vrednosti civilnog društva i neposredne demokratije, posledica samo raspada stranaka levo od centra u Zagrebu. Istina je da je "Možemo" privuklo većinu bivših glasača liberalnih stranaka i Socijademokrata, ali izborna osnovica "Možemo" je šira od toga. Oni se oslanjaju i na mlade glasače, koji do sada nisu glasali, i na one koji su smatrali da nemaju za koga da glasaju, pa su dosad apstinirali od izbora, a ovoga puta su izašli na izbore. Oslanjaju se i na tekovine razvoja demokratske političke kulture i civilnog društva, čime je stvorena temeljna baza za zelenu političku platformu u Hrvatskoj. Otud i jačanje ove platforme izvan Zagreba, u Istri, Splitu, Dubrovniku...

Osijek je posle više od 30 godina u rukama HDZ?

Osijek je liberalna sredina i u protekla dva mandata vodio ga je sjajni liberalno demokratski političar Ivica Vrkić, koji nakon ovih izbora odlazi u penziju. U Osijeku su liberali vladali i u vreme rata i u poratnom razdoblju, kad drugde u zemlji liberali nisu imali neke šanse u lokalnoj politici. Činjenica da je po prvi put u Osijeku pobedio HDZ ne govori o promeni tog grada, nego o promeni HDZ-a, koji je postao normalna evropska stranka desnog centra, koja kombinuje liberalne i hrišćansko-demokratske vrednosti. Uostalom, konkurent HDZ-u za vlast u Vukovaru nisu leve ili liberalne stranke, nego nacionalističko radikalni Domovinski pokret, stranka koja zagovara koncept iliberalne demokratije i finansirana je od strane Putinova režima.

Kako ocenjujete rezultate stranaka po većim gradovima Hrvatske?

U sva četiri velika grada vlast je bila na raspolaganju, jer su dosadašnji gradonačelnici otišli, trojica u političku penziju, a Bandić je umro. Zanimljivo je da je samo u Rijeci odziv građana na izbore bio relativno nizak, a da je opcija kontinuiteta, Socijaldemokratska partija, u tesnoj prednosti pred snažnim nezavisnim kandidatom i da ih verovatno samo nizak odziv na izbore "spašava" i daje im određenu šansu u drugom krugu.

Glasači su ipak posle razornih zemljotresa krajem prošle godine (Sisak, Petrinja) dali poverenje HDZ i nezavisnoj kandidatkinji iz redova srpske manjine?

I opet se radi o pogrešnoj politici opozicije, pre svega SDP-a. Iako u postojećim uslovima Vlada relativno dobro upravlja krizama, kako onom nakon potresa, tako i onom vezanom uz pandemiju Kovid 19, predsednik SDP-a se koncentrisao na to da uveri birače kako je u suočavanju krize Vlada doživela potpuni slom. Pred lokalne izbore pokretao je postupak opoziva ministra zdravstva, a unapred je bilo jasno da će taj postupak završiti neuspehom.

Jedina sredina u kojoj je potres izazvao pad HDZ-ove lokalne vlasti je Glina, gde se dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik pokazao sasvim nesposobnim, a nezavisna zamenica gradonačelnika iz redova srpske manjine gospođa Branka Bakšić Mitić fantastično uspešnom i posvećenom dobrobiti svojih sugrađana. Posledica je da je Branka Bakšić formirala nezavisnu listu, osvojila i svoje dosadašnje mesto zamenice gradonačelnika, a njeni su saradnici osvojili i mesto gradonačelnika i većinu u gradskoj skupštini. Glina se pokazala izrazito zrelom sredinom, i to kako njeni srpski, tako i hrvatski stanovnici. Teško je zamisliti bolju strategiju međunacionalne integracije, od one koju je provela marljiva, pametna i posvećena gospođa Bakšić. HDZ je stvorio veliku prednost u borbi za županijsku vlast, a u oba veća grada na području potresa, i u Petrinji i u Sisku, njihovi su kandidati u drugom krugu, sa šansom za osvajanje lokalne vlasti, iako je HDZ tamo do sada bio u opoziciji.

Da li se programi stranaka za lokalne izbore zaista bave pitanjima koji su od važnosti za probleme gradjana u jednom gradu ili je to nemoguće- pa se sve svodi - na desnicu, levicu, Centar ?

Na ovim izborima zaista je napravljen veliki iskorak, svetonazorski sukobi svuda, osim u Vukovaru, ostali su u drugom planu, a raspravljalo se o konkretnim životnim problemima građana. Naročito je uspešna u tom smislu bila kampanja "Možemo" u Zagrebu, ali u drugom krugu će to postignuto u Zagrebu biti izloženo riziku, zbog političkog ponašanja Miroslava Škore, iliberalne demokratije i nacionalne isključivosti, koji u kampanji nastoji voditi "svetonazorski rat".

Da li će se rezultati ovih lokalnih izbora reflektovati na buduće parlamentarne izbore koji su za nešto više od dve i po godine?

HDZ je loše prošao u Zagrebu, ali je uglavnom zaustavio rast desnog populizma, kako onog nacionalističkog, povezanog s ruskim uticajem, tako i onog klerikalnog. Jedini opasni poraz HDZ-a je u Vukovaru, gde je nacionalistički radikal finansiran ruskim novcem (kako je Tomašević duhovito rekao – pokretan na ruski gas, zbog uključenosti Gazproma u finansiranje desnih radikala) na putu da formira lokalnu vlast, zasnovanu na getoizaciji i tvrdoj nacionalističkoj retorici. To je dugoročno opasno i za Hrvatsku, time se šteti umerenoj i konstruktivnoj SDSS i Miloradu Pupovcu, ozbiljnom lideru srpske zajednice u Hrvatskoj, koji uspešno učestvuje u aktuelnoj administraciji, a stvara se svojevrsna infrastruktura za budući desni udar na aktuelnu vlast.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost