Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Beograd uskoro dobija najveće filmsko platno u regionu

Rukovodeći partner kompanije Cineplexx Kristof Papusek
Srpska ekonomija

U jednoj od naših dvorana u bioskopu Cineplexx Galerija Belgrade postavićemo najveće platno u ovom delu Evrope, veličine skoro dva teniska terena, kazao je u ekskluzivnom razgovoru za Tanjug rukovodeći partner kompanije Cineplexx Kristof Papusek. Bioskopsko platno zauzimaće prostor od 336 metara kvadratnih.

Najveće, najmodernije i najluksuznije mesto za gledanje filmova u ovom delu Evrope nalaziće se u bioskopu Cineplexx Galerija Belgrade u sklopu Tržnog centra "Galerija" u okviru Belgrade Waterfront projekta. Bioskopska sala, koja je u izgradnji, po obliku i površini više je nalik košarkaškoj dvorani. Papusek osim najvećeg platna najavljuje i najnoviju tehnologiju koja će biti ugradjena u moderni bioskop Cineplexx Galerija Belgrade.

- Sa posebnim uzbudjenjem predstavićemo na ovim prostorima do sada neviđenu IMAX® tehnologiju, koja bioskopsko iskustvo podiže na najviši mogući nivo. Ova tehnologija ne podrazumeva samo džinovsko platno i impresivni zvuk. IMAX® je potpuno jedinstven sistem, koji počinje sa IMAX® kamerom i posebnim filmskim formatom koji beleži čak i najmanji pokret. Nastavlja se sa postprodukcijom i obradom zvuka i uz IMAX® projektor, specijalno dizajniranu salu i zvučni sistem koji kreira trodimenzionalni zvuk pružićemo potpuno nove standarde gledanja filmova ovde u Beogradu - rekao je Papusek za Tanjug.

Cineplexx je u Srbiji prisutan već 10 godina, od 2011. godine. Odlični bisokopi otvoreni su u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu... Investiranje u bioskopsku mrežu nije prestalo ni u uslovima pandemije. Kako je rekao Papusek, za njih je Srbija veoma važno tržište.

- Publika u Srbiji voli da ide u bioskope. Naš zadatak je da obezbedimo što bolje uslove za gledanje filmove u modernim i dobro opremljenim bioskopima bez obzira da li su ostvarenja nastala u lokalnoj-srpskoj i reginalnoj produkciji ili su nastala na različitim svetskim kinematografskim centrima – rekao je Papusek.

Pojavom striming platformi za gledanje filmova i televizijskih formata bioskopi su dobili ozbiljnu konkurenciju, naročito u doba suzbijanja virusa Covid 19.

- Striming platforme namenjene su kućnoj zabavi i na inovativan način predstavljaju gledaocima nova kinematografska i televizijska ostvarenja. Bioskopi su sa druge strane klasičan primer zabave van kuće koja zahteva više utrošenog vremena. Ljudi puno rade, brinu se o deci, roditeljima i sve je manje vremena za zabavu izvan svojih domova. Uprkos tim okolnostima oni radije gledaju filmove u bioskopima. Pre početka suzbijanja virusa Covid 19, 2018. godina je bila najuspešnija Box office godina u istoriji prikazivanja filmova u bioskopima. Neznatno manja poseta je usledila naredne 2019. godine. Ljudi jednostavno žele taj autentični doživljaj filma u bioskopu – rekao je Papusek.

Sagovornik Tanjuga primetio je da se u vreme korona krize svuda u svetu radije gledaju filmovi na striming platformama zbog okolnosti koje vladaju u suzbijanju pandemije i dodao da nema sumnje da će se publika u velikom broju vratiti u bioskope uz povratak ponude i velikih filmova. Kako bi se stvorile okolnosti za normalizaciju poslovanja nužno je da se društva širom sveta prilagode novoj realnosti.

Papusek je istakao da producenti novog filma o legendarnom agentu Džejmsu Bondu žele da se premijera odigra u bioskopu. Zbog toga su je pomerili prvo za jesen ove godine, a pre nekoliko dana za april naredne. To nije jedini film čiji producenti nisu želeli da bude premijerno prikazan na striming platformama.

- Bioskop obezbeđuje publici jedinstven doživljaj filma i to ljudi znaju i umeju da cene – zaključio je Papusek.

Danas su bioskopi u najvećoj krizi u novijoj istoriji, koja ima dve komponente: nemogućnost rada u punom kapacitetu, i izostanak novih sadržaja. Imajući u vidu da producenti odlažu premijere velikih filmova za sledeću godinu jer čekuju na veću posećenost nakon pandemije, Papusek primećuje da je sada je otvorena prilika za prikazivanje domaćih i evropskih filmova. Papusek smatra da bi Vlade svih zemalja u regionu trebalo da podstaknu producentske kuće i distributere da počnu sa prikazivanjem ove vrste filmova i da preuzmu deo finansijskog rizika na sebe.

- Ukoliko bi Vlade obezbedile odredjene zaštitne mere za distributere i filmske producentske kompanije u smislu pokrića troškova premijere i potencijalnih gubitaka za period od dve do tri nedelje prikazivanja u slučaju zatvaranja bioskopa, to bi bilo dobro rešenje."Hotel Beograd" i "Južni vetar 2" su najbolji primer za to " – rekao je Papusek.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost