Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ne može se Crna Gora graditi bez srpskog identiteta

Dr Aleksandar Raković, istoričar
Piše: Dragana Bokan

Finiš je kampanje pred parlamentarne izbore u CG. Mnogi kažu da će biti najneizvesniji do sada i to prvenstveno zbog sukoba vlasti i Srpske pravoslavne crkve, kao i zbog spornog Zakona o slobodi veroispovesti. Dr Aleksandar Raković, istoričar, u razgovoru za Srpsku ekonomiju analizira predstojeće parlamentarne izbore u Crnoj Gori.

Preko pola miliona glasača izlazi na izbore u nedelju. Na izbore izlazi DPS u koaliciji sa Liberalnom strankom - “Odlučno za Crnu Goru – Milo Đukanović”. Dok će u opozicionom bloku “Za budućnost Crne Gore” biti Demokratski front, SNP radnička partija i “Prava Crna Gora”, a nosilac ove liste je profesor Mašinskog fakulteta – Zdravko Krivokapić. Kandidate za ulazak u crnogorski parlament imaće i Dritan Abazović i njegova koalicija “Crno na bijelo”, Bošnjačka stranka “Ispravno”, kao i SDP.

Brojni analitičari, kao i naslovne strane raznih dnevnih novina su prepuni prognoza i analiza kako će proći nedeljni izbori u Crnoj Gori. Spekulacije su prisutne i u vladajućem i opozicionom delu crnogorske javnosti. I svi imaju “pouzdane informacije” da je neki spoljni faktor umešao prste u konačan rezultat izbora.

- Mislim da će ovo biti najlošiji rezultat po DPS, to je nešto što Đukanović nije računao. Đukanović će se grčevito boriti za vlast i boriće se nedemokratskim sredstvima zbog toga što će njegova opcija doživeti poraz na izborima, a on nema nikakvu nameru da njegova stranka siđe sa vlasti - kaže dr Aleksandar Raković iz Instituta za noviju istoriju Srbije na početku razgovora za sajt Srpska ekonomija.

Kako komentarišete spekulacije prisutne u delu crnogorske javnosti da je SPC produžena ruka Beograda i da se Srbija meša u unutrašnje stvari Crne Gore?

- To je potpuna neistina, Srpska pravoslavna crkva je u Crnoj Gori 800 godina, preživela je razne vlasti, tako da ona ne zavisi od neke konkretne vlasti nego od sopstvene strukture, koja je u Crnoj Gori osamsto godina. Kada imate tako dugu tradiciju i ogroman uticaj, kada je reč o vernicima, kada je reč o pravoslavnom narodu u Crnoj Gori, kada je reč o javnosti, i pri tome kada imate taj ogroman ugled, jer je SPC odnosno Svetosavska crkva u stvari definisala identitet istorijske Crne Gore. Tako da s tim u vezi je ona stub i tvrđava Crne Gore.

Šta nam možete reći oko eventualnog mešanja spolja, tog spoljnog faktora u parlamentarne izbore u Crnoj Gori ili Vas, možda više brinu mogući postupci vlasti pred i u toku izbora?

- Režimski mediji verovatno misle na Srbiju i Rusiju, kada govore o eventualnom mešanju spolja. Nema nikakvog mešanja Srbije i Rusije u Crnoj Gori. Ja bih recimo voleo da se Srbija meša, ali razumem argument da to nije moguće. Crna Gora je samostalna država, ali niko ne može osporiti pravo nama koji smo u javnoj sferi - govorim o intelektualcima da damo svoje mišljenje. Mislim da je sasvim legitimno da javne ličnosti i naši mediji apsolutno participiraju na strani onih koji su u pravednoj borbi za slobodnu Crnu Goru, a to su opozicione liste posebno lista “Za budućnost Crne Gore” kao i druge dve opozicione koje žele da naprave jedno demokratsko društvo u kome vlada pravda za sve, jedan pravičan model, gde ovi današnji crnogorski separatisti sa Đukanovićem na vlasti, neće moći da naprave jednu svoju šovinističku tvorevinu, kako imaju nameru, već će to biti država svih njenih gradjana. Kad se promeni vlast, ne može se Crna Gora graditi bez srpskog identiteta. Takodje, se ne može graditi bez identiteta Crne Gore kao države, ali jednostavno te dve trase u Crnoj Gori treba objediniti u jedno, kao što je to bilo u vreme Petrovića i u vreme Kraljevine Crne Gore, onda neće biti nikakvih problema.

Da li je po Vašem mišljenju moguća ipak neka promena posle ovih parlamentarnih izbora?

- Mislim da je moguće da se promeni glasanjem. Međutim, ponovio bih, Đukanović će fabrikovati rezultate izbora kako njemu budu odgovarali, potom će on sam izvršiti državni udar. Znate, kada imate izričitu pobedu opozicije, ona će ostvariti preko 50 odsto – ove tri liste o njima govorim, Đukanović neće njima ponuditi mandate za formiranje vlasti, on će mandate ponuditi DPS-u. DPS neće moći da formira vladu, pa će Đukanović birokratskim mehanizmima da praktično osujeti opoziciju i da formira vladu i da idu ponovo na izbore. Samim tim će on izvršiti državni udar, to je jedan sporopuzajući državni udar…E, sad naravno mehanizmi postoje da se izborna volja građana odbrani na demokratski način.

Kako će se po Vašem mišljenju dalje odvijati situacija u Crnoj Gori u kontekstu masovnih litija? Kako litije vidite danas?

- Litije su homogenizovale slobodarski duh Crne Gore i okupile najrazličitije strukture koje se zalažu upravo za to pomirenje i stvaranje Crne Gore kao nekog faktora koji će imati stabilan identitet, stabilne odnose sa susedima, posebno sa Republikom Srbijom i Republikom Srpskom što je najvažnije. Dakle, litije su definisale tu građansku pobunu za koju možemo reći da je po karakteru i građanska i srpska. Dakle, ne učestvuju samo Srbi pravoslavci u tim litijama, nego učestvuju i muslimani, a takodje ima i katolika. Litije su spojile sve koji su željni promena u Crnoj Gori i iskazivanja slobodarskog duha i naravno mogućnost da se ostvari pravičnost i pravda za sve, pa i za one koji žele da se zaposle, a ne da njihovi stručni kvaliteti ne igraju nikakvu ulogu, a pripadnost DPS-u bude presudna za zapošljavanje. To će biti Crna Gora, gde bi trebalo da intelektualni i kulturni kapacitet budu u skladu sa realnim potencijalima, a ne u skladu sa fabrikovanjem članova DPS-a.

Mitropolit Amfilohije je posle jednog od sastanaka koji je vođen sa crnogorskim rukovodstvom izjavio da Mitropolija crnogorsko primorska ne želi da se Zakon o slobodi veroispovesti ukine, već da se donese kroz dijalog sa verskim zajednicama i da sve što je gradila i gradi MCP gradi za Crnu Goru.

- Ovaj zakon u Crnoj Gori je po svojoj strukturi razbojnički zakon, ima nameru da otme imovinu Srpskoj pravoslavnoj Crnoj Gori i da je istera iz Crne Gore. Tako da taj zakon ne može biti prihvatljiv za SPC. Kada bi se redefinisao zakon, kada bi bili usvojeni amandmani, kada bi bile usvojene korekcije, SPC ne bi imala ništa protiv. Moje mišljenje, a pretpostavljam da bi to bilo i najprihvatljivije za SPC je da se čitav zakon povuče, da se napiše novi, jer nema čak sad ni potrebe, a ni dovoljno vremena baviti se svakojakim detaljima ovog starog zakona koji je razjedinio Crnu Goru. Prosto da bi se društvo ujedinilo najjednostavnije je da se taj zakon povuče i donese novi.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost