Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rade Goljović otkriva kako je geodezija pomogla da pobedi u kvizu Slagalica

Beograd
RGZ info
RGZ info

U decembru Rade Goljović se takmiči u super finalu RTS-ovog kviza, a sada nam, ovaj diplomirani inženjer geodezije, otkriva ponešto o svom takmičarskom duhu i želji za pobedom, kao i na koji način to pomaže u poslu. Naš talentovani kolega nam otkriva da je angažovan na projektu Ujedinjenih nacija Global Mapping i da je 2015. imenovan za predsednika Vladine Komisije za standardizaciju geografskih imena i da se od tada najviše bavi toponimijom i državnom kartografijom.

Kolega Rade Goljović od 2009. godine radi u Republičkom geodetskom zavodu, a poseban doprinos dao je radeći na izradi Kartografskog ključa, ali i radeći na međunarodnim projektima kao što su IGIS, realizovan u saradnji sa kolegama iz Francuske, i JICA na kom je radio sa kolegama iz Japana.

Veliki Radetov hobi je učešće u kvizovima znanja. Imajući u vidu da „Slagalica“, čuveni kviz, zahteva široko opšte znanje, ali i logičko zaključivanje, razgovaraćemo sa kolegom Radetom o tome na koji način mu je struka omogućila da ostvari ovaj veliki uspeh.

Pred Vama je mali intervju u kome nam Rade otkriva svoje kviz taktike, interesovanja i profesionalne izazove: (http://www.rgz.gov.rs/vesti/3935/vest/na%C5%A1-kolega-rade-goljovi%C4%87-otkriva-kako-je-geodezija-pomogla-da-pobedi-u-kvizu-slagalica)

RGZ info:      Koji su motivi da se prijaviš u kviz „Slagalica“?

Rade Goljović: Motiv je u mom slučaju jedan. To je doživljavanje kviza kao sportskog takmičenja. Nema nikakve ideje o zaradi novca, dokazivanju, proveri znanja i sličnom. Samo želja za takmičenjem sa ljudima koji se bave istim hobijem.

Ovde moram da pojasnim taj „hobi”. Ono što gledate na TV-u, to nije pravi kviz. To je samo komercijalni kviz za televiziju. Pravi takmičarski kviz je kada se ti isti ljudi koje gledate u „Slagalici” i drugim kvizovima okupljaju bez kamera i bez novčanih nagrada i takmiče se sporta radi. Tako postoje i zvanični turniri Srpske kviz asocijacije, zatim Prvenstvo Srbije, Prvenstvo Evrope, pa čak i Svetsko prvenstvo u junu i Olimpijada krajem godine. Tu se neguju samo klasična pitanja (poput igre Ko zna – zna), tako da ja nastupam na ovim takmičenjima prilično retko i nisam u samom vrhu što se tiče klasičnog znanja, ali logičko-enigmatski koncept kakav ima „Slagalica” meni mnogo više prija.

Ruku na srce, ovim plasmanom u superfinalni ciklus konkurišem za lepu nagradu od milion dinara, tako da se motivi malčice proširuju.

RGZ info:      Imajući u vidu da se radi o kvizu koji traži široko poznavanje opšte kulture, ali i logičko zaključivanje, koja igra je tebi najzanimljivija?

Rade Goljović: Svaka je igra zanimljiva na svoj način. To je to šarenilo „Slagalice” koje je i održava živom na televiziji skoro tri decenije. Dakle, sve igre volim.

Pardon... Jedino ne volim igru Skočko. Uopšte mi ne prija ni da je gledam na TV-u jer je izvedba u samoj emisiji veoma loša, a bodovanje daleko od svakog smisla.

RGZ info:      Čini se da su mnogim gledaocima veliki izazov igre u kojima treba sastaviti najdužu reč ili izračunati tačan broj. Na koji način pristupaš rešavanju ovih zadataka? Postoji li neki šablon koji koristiš?

Rade Goljović: Da. Postoje šabloni. Najčešće se polazi od kraja reči. Na primer, kad vidite slova A,Nj,E, pokušajte da formirate neku glagolsku imenicu. Ako vidite F, G, R, A, odmah jurite neku .....GRAFIJU ili nekog ......GRAFA. Takođe, L, G, O znače da treba da tražite nekog .....OLOGA ili nauku .....LOGIJU. Ali ne uvek! Postoje i lažni tragovi u ovom smislu.

Što se tiče brojeva, to je nama geodetama malo laganije. Ipak, da se reši težak broj za kratko vreme, morate da poznajete i malo veću tablicu množenja i obavezno kad je šta deljivo sa čime. Tu ima dobrih caka koje se mogu primeniti. Imam i lep, svež primer iz finala ciklusa. Uspešno sam primenio činjenicu da je svaki trocifarski broj sastavljen od istih cifara (npr. 222, 333, 444...) deljiv sa 37, tako da sam u startu znao da je traženo 999 jednako 27 h 37, što me je dovelo do oduzimanja poena protivniku na njegovoj igri. Dakle, to malecko predznanje mi je olakšalo da ne moram da tražim nešto tipa 9 h 111, već odmah krećem od pomenutog 27 h 37, što značajno ubrzava računanje.

Nadam se da sam ovim cakama pomogao nekome da unapredi svoje reči i brojeve u budućnosti.

RGZ info:       Koliko struka kojom se baviš pomaže da budeš uspešan u kvizovima? Da li je geodezija tvoj tajni saveznik?

Rade Goljović: Jeste! Odličan je saveznik bila! U polufinalu su mi pale japanske reči, a ja sam zahvaljujući radu na japanskom projektu od 2010. do 2012. prilično savladao japanski jezik i kulturu, tako da sam imao 9 od 10 tačnih spojnica, što ranije ne bih mogao da izvedem. Iako nije direktno geodezija u pitanju, rad u RGZ-u je neplanirano proširio razna znanja.

Takođe, toponimija kojom se najčešće bavim na poslu pomogla mi je za lepih 10 poena u samom finalu. Izgradnjom hidrocentrale „Đerdap” potopljeno mesto Sip je iseljeno i formiran je Novi Sip, pa mi je taj ojkonim (da zajedno naučimo jedan stručni termin) ostao u glavi jer mi u RGZ-u nismo izmenili ime katastarske opštine kada je promenjeno ime naseljenog mesta, pa nam se stalno u tabeli gde poredimo te toponime javlja razlika Sip – Novi Sip. Kada je bilo pitanje: „Na kojoj reci se nalazio Sipski kanal, prva srpska lokacija napadnuta od strane Nemaca 6. aprila 1941. godine?”, uspeo sam da odgovorim tačno iako nisam ranije čuo ni za kanal, ni za taj konkretni napad.

RGZ info:       Da li ćemo te uskoro ponovo gledati u nekom kvizu? Imaš li tu nekih planova? Takođe, nas zanima i šta su tvoji profesionalni izazovi i šta je u tom domenu nešto čime bi želeo da se baviš?

Rade Goljović: Pa sledeće bi trebalo da bude pomenuti superfinalni ciklus u decembru za koji sam se kvalifikovao. Nemam neke posebne planove u vezi s tim jer se ne spremam pred kvizove. Po principu – idem, pa šta bude.

Što se tiče posla, toponimija je upravo ono što volim i što najviše radim, ali imam i prilično interesovanje prema državnom omeđavanju, tako da bih se rado uključio i u tu oblast. Naravno, tematska kartografija je nešto što mene prati kroz život, a tu imam raznih lepih ideja. Biće prilike da se plasiraju. Samo polako...

 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost