Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sokoj ugroženim autorima isplaćuje 24000 dinara

Dejan Manojlović, direktor Sokoja
Piše: Vladimir Đurić

U vreme Korona epidemije mnoge institucije i organizacije su prestale da rade, a veliki broj njih je primoran da veliki deo posla obavlja preko interneta. Takva je situacija i u Sokoju organizaciji koja štiti autorska prava muzičara, koji su u ovoj situaciji ostali bez mogućnosti da uživo nastupaju pred publikom. Direktor te organizacije Dejan Manojlović kaže da je Sokoj predvideo neke mere pomoći svojim članovima u ovoj situaciji.

- Muzički autori naši članovi, su osetljiva i ugrožena kategorija građana ove zemlje. Reč je o umetnicima, kompozitorima muzike, često istovremeno i interpretatorima, kojima je praktično onemogućen rad, kao i smanjeno emitovanje njihove muzike. Nadalje, postoje naši članovi, autori, kojima su prihodi od Sokoja značajni za egzistenciju, jer su nezaposleni, samostalni umetnici, penzioneri sa malim penzijama, bez drugih izvora primanja. Zato smo, zbog njih, a da im pomognemo u ovome za sve teškom trenutku, kada se opravdano bojimo za sebe i svoje najbliže, a istovremeno trošimo više novca na zaštitna sredstva, lekove i hranu pokušali da iznađemo mogućnost da dobiju jednokratnu pomoć, koja bi im u finansijskom smislu pomogla da prevaziđu ove teške trenutke i da dočekaju redovnu godišnju isplatu tantijema. U tom smislu, Upravni odboor Sokoja je doneo odluku kojom se takvim, ugroženim autorima isplaćuje, iz Fonda za socijalna davanja, iznos od 24.000,00 dinara, koji je bespovratan. Svesni smo da to nije mnogo, ali je svakako iz najbolje namere i od srca – kaže Manojlović.

Za vreme epidemije Sokoj ipak funkcioniše. Na koji način?

- Sokoj je i pre vanrednog stanja shvatio ozbiljnost situacije, posebno kada je u pitanju izloženost zaposlenih u Sokoju mogućnosti zaraze korona virusom, a imajući u vidu da se veliki deo poslova obavlja u komunikaciji sa strankama, u Servisima Sokoja, na sastancima i u međusobnim bliskim kontaktima. Stoga je doneta odluka da se najveći broj zaposlenih, a posebno ugrožene kategorije, pošalju da rade od kuće, što je omogućeno tehnološkim rešenjima koja je dao IT Sokoja. Samo mali broj zaposlenih, negde 10-tak ostao je da radi, sve do 25.marta, kada je zbog ukidanja gradskog saobraćaja i uvođenja policijskog časa, i to bilo faktički onemogućeno, Sokoj je zatvoren, a svi zaposleni su nastavili da rade od kuće.U ovom trenutku svi rade svoje poslove, tačno se zna ko šta radi, kome se javlja i koga izveštava o svom radu. U ovom trenutku prioritet je na završetku obračuna, u roku koji bi omogućio isplatu tantijema u uobičajeno i planirano vreme – dodaje Dejan Manojlović.

Kako se i u vreme vanrednog stanja štite autorska prava?

- Vanredno stanje ne može i nije uticalo na suštinu zaštite autorskih prava, dakle, sve se odvija kao i inače i uobičajeno. Barem u onom delu u kome u tome učestvuje Sokoj, a to je kolektivna zaštita autorskih prava naših članova. To znači da Sokoj i dalje prikuplja naknadu od korisnika Sokojevog repertoara. Takođe, ovim nisu suspendovane ni obaveze emitera, da daju košuljice, a činjenica da to rade elektronskim putem, posebno u ovim trenucima mnogo znači. Da li se muzika pušta više nego ikada, pitanje je, jer svi na televizijama i radiju sada puštaju u većim količinama vesti, pa to smanjenje procenta korišćenja muzike, može da utiče na visinu naknade koju npr. emiteri moraju da plate. Mi verujemo da sve ovo što se događa, neće uticati na naš terminski plan, po kome bi Skupština Sokoja trebalo da se održi uobičajeno, krajem maja ove godine. Zato na tome radimo najviše, a svi pokazatelji, koji se odnose na terminski plan naših aktivnosti za sada pokazuju da smo u potpunosti u rokovima. Sva dokumenta, potrebna za usvajanje od strane Skupštine biće pripremljena i prethodno ozbiljno razmmatrana od strane Upravnog odbora. Pitanje održavanja Skupštine Sokoja kakvu do sada znamo, dakle održavanje Skupštine na način da se okupi 243 člana Aktuelnog saziva Skupštine, upitno je zbog vanrednog stanja, koje važi u ovom trenutku i koje je uvelo određena pravila, koja takav skup onemogućavaju. Da li će to potrajati i dokle, mi to sada ne znamo, ali se pripremamo i nadamo da će to sve biti u redu. Naravno, intenzivno radimo i na rezervnoj varijanti, ali o tome ćemo izvestiti članstvo, blagovremeno – priča Manojlović.

Muzički autori su zabrinuti za dalju sudbinu svog posla. Svi pokušavaju da svoju muziku prebace na internet i da je nekako monetizuju. Niko ne može da pretpostavi kako će se kriza odraziti na muzičku industriju?

Možda je termin 'muzička industrija' preširok, pa ću se ja u odgovoru suziti na uticaj ekonomskih poremećaja, koje će pandemija korona virusa sigurno izazvati na poslovanje Sokoja. Naime, korisnici Sokojevog repertoara ( dakle autorskih dela naših članova), posebno korisnici javnog saopštavanja (muzika sa uređaja) i javnog izvođenja (živa muzika u ugostiteljskim objektima i na koncertima) su pod direktnim udarom ove krize. Naime, oni su već u martu radili sa značajnim problemima, a od polovine marta mnogi su i prestali sa radom. To traje i u aprilu, a postavlja se pitanje da se neće prrodužiti i na maj. Dakle, tri meseca smanjenja prihoda kada su u pitanju ovi osnovi korišćenja, ne može, a da ne ostavi trag na prihode Sokoja u 2020. godini. Da li ćemo to moći da nadoknadimo do kraja godine, možda kroz otkrivanje većeg broja korisnika, nego što je bilo do sada i što nam je i inače bilo u planu, pitanje je.Ostale kategorije korisnika, emiteri, reemiteri, takođe smatraju da su u ovoj situaciji ugroženi i traže razne povlastice od Sokoja, međutim, opredelili smo se za vrlo oprezno postupanje u takvim slučajevima, dok ne budemo imali kompletnu sliku eventualnih poteškoća naših korisnika, kako bismo im, nužno, ali realno, izašli u susret. U ovom trenutku Upravni odbor je doneo odluku kojom je praktično svima dato odloženo plaćanje računa za mart, april i maj na 60 dana, a korisnicima javnog saopštavanja i javnog izvođenja i dodatni popust od 50% , računato na prethodne popuste, za mesec mart 2020. godine. Opredelili smo se za opreznost iz prostog razloga, jer se svi popusti i olakšice dati našim korisnicima, na kraju reflektuju na prihode Sokoja, odnosno naših članova, koji su kao umetnici i fizička lica izuzetno osetljiva kategorija, pa mi pre svega, moramo da mislimo i vodimo računa o njima – kaže na kraju razgovora Manojlović.

 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost