Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Mali ugostitelji u većem problemu

Kafići u vreme pandemije
Piše: Jelena Filipović

Koronavirus, mere i vanredno stanje uvedeni zbog pandemije pogodili su ugostitelje, ali posebno male lokale. Veliki sistemi, noćni klubovi lakše se oporavljaju. Sa mesec dana po popuštanju mera oni vraćaju gubitke, međutim, malim ugostiteljima je mnogo veći problem, rekao je za Srpsku ekonomiju vlasnik jednog prestoničkog kafića Vojislav Stanković.

- Pomoć države je bila dobra, značilo je posebno za očuvanje zaposlenosti, ali je izostala direktnija i konkretnija pomoć. Lični stav je da ne treba bilo šta poklanjati, otpisivati, opraštati, samo je ugostiteljima trebalo odobriti određene kredite, po povoljnim kamatama kako bi isplatili dugove i nastavili sa poslom bez opterećenja. Ovako, dugovi opterećuju poslovanje, a kod svih banaka ugostitelji su na crvenoj listi od prvog dana do danas - smatra Stanković. 

Prema njegovim rečima, problem je i način donošenja, zaoštravanja ili popuštanja mera. Menjalo se na nedeljnom nivou, a to je malo vremena ugostiteljima da se pripreme, organizuju radnike, nabave robu. Delotvornije bi bilo da su, kao u nekim drugim zemljama, mere čak i oštrije, donete na 15 ili 30 dana, a da su izmene najavljivane minimum tri dana ranije. Takođe, nastavlja Stanković, nije bilo uvek konzistentnosti u sprovođenju mera. Postojali su, kako kaže, povlašćeni.

- Kada je bila strogo zabranjena i šalterska prodaja, većina je poštovala, ali je u centru grada, na ekskluzivnim lokacijama i šetalištima bilo lokala koji su radili šaltersku prodaju, pa su čak bili i predmet novinarskih reportaža, a sve bez sankcija, što je kod onih koji su poštovali mere izazivalo nezadovoljstvo. Pored toga, u tom periodu kada nije bila dozvoljena šalterska prodaja, radile su trafike, kokičari i drugi objekti koji su prodavali hranu i piće, pa se dešavalo da ugostitelji ne smeju ni šaltersku prodaju, ali su im bašte pune građana koji su kupovali piće na trafikama i ko zna gde i sedeli po baštama. Od toga su ugostitelji imali samo trošak čišćenja đubreta koje su iza sebe ostavljali građani - naveo je Stanković. 

Ističe da je jasno da je država pokušala da se na najbolji način suprotstavi pandemiji, da su mere donošene u najboljoj nameri, ali bi u slučaju novih ograničenja, ove sugestije trebalo uzeti u obzir. Razna udruženja ugostitelja koja se udružuju sa frilenserima, ivent (event) industrijom i sl. nisu predstavnici većine ugostitelja i njihovi zahtevi nisu odražavali potrebe i mišljenja većine, posebno malih ugostitelja.

Stanković je rekao da je zabrinjavajuća uloga Privredne komore Srbije, koja, iako svi plaćuju članarinu, nije kroz svoj sektor za ugostiteljstvo organizovala da one koji ih plaćaju na bilo koji način sasluša, već se okrenula tzv. udruženjima.

- Bilo bi dovoljno da su otvorili portal gde bi svaki ugostitelj dao svoj predlog ili mišljenje. Ali to je za njih verovatno previše posla za sigurnu i redovnu platu - zaključio je Stanković.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost