Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Hedonizam kao inspiracija

Poslovne šanse
Srpska ekonomija

Podstaknuta željom da razvije sopstveni brend i tržištu ponudi originalan, premium proizvod – krem med – profesorka engleskog jezika Slađana Rajković Krnjaić odlučila je da napusti svoju profesiju i posveti se razvoju delikatesa koji će oduševiti sve istinske hedoniste.

Kašičica meda uz čašu vode mnogima je omiljeni jutarnji ritual, a široke mogućnosti primene ove namirnice dovele su do toga da se med danas može naći u skoro svakom domaćinstvu. Ipak, premium proizvodi od meda kod nas nisu toliko česti, pa je Novosađanka Slađana Rajković Krnjaić upravo u tome videla poslovnu šansu. Zajedno sa svojim suprugom razvila je jedinstveni proizvod na našem tržištu – krem med – i pre nešto više od godinu dana osnovala preduzeće „BlissHoney“.

„Imali smo pčelinjak i poznavali proces proizvodnje meda, što nam je umnogome olakšalo odluku da pokrenemo firmu. Tako smo i došli na ideju da tržištu ponudimo med malo drugačije teksture, u kombinaciji sa različitim dodacima. Razvijanjem proizvoda, načina poslovanja i vizuelnog identiteta bavili smo se dugo pre nego što smo odlučili da osnujemo sopstveni biznis,“ ističe Slađana.

Tako je nastao krem med, koji se dobija procesom fine kristalizacije meda, koji mu daje kremastu teksturu. Usitnjavanje kristala se postiže fizičkim putem, bez zagrevanja, tako da je kvalitet meda potpuno sačuvan, objašnjava Slađana. Danas ponuda „BlissHoney“ obuhvata krem med bez dodataka, kao i sa dodatkom lešnika, pistaća i morske soli, kafe, liofilizovane maline, jabuke, limun trave i đumbira. Pre pokretanja ovog biznisa, Slađana je deset godina radila kao profesorka engleskog jezika, a na odluku da u potpunosti promeni profesiju podstakla ju je potreba da realizuje poslovnu ideju koju je dugo imala – da osmisli i kreira premium proizvod koji će biti drugačiji od svega što je do tada postojalo na našem tržištu.

„Suprug i ja smo zajedno razvijali sve korake, osmišljavali brend, investirali u razvoj proizvoda i proizvodnog pogona, nabavili potrebne mašine i uložili u marketing. Razvoj poslovanja zahtevao je punu pažnju i puno radno vreme, pa se promena profesije sama nametnula. Ipak, danas mi prethodno radno iskustvo znači prilikom komunikacije sa potencijalnim stranim kupcima i učešća na međunarodnim sajmovima,“ kaže Slađana.

Danas je „Bliss Honey“ porodična firma koja za proizvodnju koristi med iz sopstvenog pčelinjaka, kao i med lokalnih pčelara čije su pčele bile na istim pašama. Dok je Slađana posvećena komunikaciji sa klijentima i saradnicima, organizovanju distribucije, kreiranju i praćenju marketinških aktivnosti, finansijama i praćenju toka proizvodnje, u tome ima svesrdnu podršku supruga, koji se bavi razvojem biznisa, veb sajta, kao i automatizacijom proizvodnih i poslovnih procesa. U njihovom timu važnu ulogu ima i Slađanin svekar, koji pomaže u proizvodnji i distribuciji proizvoda. „Kod vođenja sopstvenog biznisa najviše mi se dopada to što imam priliku da se bavim građenjem brenda, imam kontrolu nad odlukama i nad promenom pravaca poslovanja u zavisnosti od eksternih faktora. U korporativnom okruženju ne bih imala te mogućnosti,“ zaključuje Slađana.

Sa druge strane, kako kaže, pokretanje sopstvene firme zahtevalo je velika inicijalna ulaganja, jer su iz sopstvenih izvora finansirali izgradnju pogona po najvišim standardima u prehrambenoj industriji, koji su u skladu i sa standardima za izvoz na najzahtevnija tržišta. Takođe, treba biti spreman i na tržišnu neizvesnost i nedostatak lojalne konkurencije. Proizvodi „BlissHoney“ za sada se mogu naći na policama trgovinskog lanca Mercator-S, u manjim radnjama specijalizovanim za delikatesne proizvode, a dostupni su i putem sajta ove firme.

Kada je o reakciji potrošača reč, Slađana kaže da je ona veoma pozitivna, naročito zbog toga što je proizvod inovativan i što ima brojne mogućnosti primene.

„Imamo redovne mušterije koje stalno kupuju naše proizvode, što za sebe, što kao poklon. Takođe, sarađivali smo sa građevinskim, špediterskim i malim programerskim firmama za koje smo pripremali brendirane korporativne poklone.“

Prema Slađaninom dosadašnjem iskustvu, prodaja premium proizvoda na našem tržištu još uvek nije na zavidnom nivou, mada ona veruje da će se i to promeniti povećanjem svesti potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda, kao i rastom kupovne moći.

„Kupci naročito pozitivno reaguju na recepte i savete za primenu naših proizvoda, koji se mogu naći na našem sajtu i društvenim mrežama, a takođe ih dostavljamo i zajedno sa porudžbinama,“ naglašava Slađana.

Kako kaže, recepte razvija sama i uvek ih isproba pre nego što ih preporuči kupcima. „Ljudi sa oduševljenjem prihvataju ideje koje im predstavimo jer im obično ne padne na pamet da na taj način iskoriste med.

U centru naše priče je hedonizam i naši proizvodi su pre svega namenjeni onima koji žele da uživaju u kvalitetnim slatkim zalogajima, ali i osobama koje vode računa o zdravoj ishrani,“ poručuje Slađana. Za pokretanje i razvoj preduzeća „BlissHoney” Slađana je dobila kreditnu i mentorsku podršku programa socijalnog bankarstva „Korak po korak“ koji sprovodi Erste Banka.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost