Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Goran Knežević: SRPSKA EKONOMIJA - ZLATO U BLATU

Autor: Milica Krivokapić

Moj cilj je da Srbija u toku ovog mandata stavi tačku na loše industrijsko nasleđe. Znam da mene neće pamtiti kao osobu koja je gradila puteve ili škole, ali bih voleo da se zna da su te investicije proistekle iz završenog procesa rešavanja decenijskih problema u srpskoj privredi, poručio je u intervjuu za Srpsku ekonomiju Goran Knežević, ministar privrede

Pred sobom sam stavio cilj da u toku mog mandata Srbija stavi tačku na loše nasleđe i ostavi ga ispisanog u stranicama istorije, otkriće nam u intervjuu za Srpsku ekonomiju ministar privrede Goran Knežević, navodeći nam frapantan podatak da je u proteklih 20 godina Srbija izgubila skoro 100 industrijskih centara u kojima je radilo oko million radnika, te da se srpska industrija svela na nivo s početka 70-ih godina. 

TAJNA USPEHA JE U TOME DA SE POKRENEŠ

Nemam sumnje da smo mi marljiv narod, nego predugo radimo pod nekim starim sistemom u kome nije bilo pretaranih inicijativa i inovacija i gde se individualnost i zalaganje nije cenilo

Nekad mi se čini da se golim rukama borim sa nemanima, ali moj sportski duh mi ne da da odustanem od pobede 

Moramo biti iskreni prema našim građanima: Nećemo oživljavati mrtvace

“A da bi dostigao svoj cilj, najteže je promeniti svest kako radimo, kako donosimo odluke, kako se ponašamo prema poslu, a vreme curi”, konstatovaće naš sagovornik. 

“Preduzeća, koja su uništavana decenijama, korišćena za kupovinu socijalnog mira, sada treba da se postave na noge da ne budu više teret za džepove naših građana, već da svojim poslovanjem pune budžet. I mene neće pamtiti kao osobu koja je gradila puteve, škole i slično, ali bih voleo da se zna da su te investicije proistekle iz završenog procesa rešavanja decenijskih problema”, svestan je Knežević svoje odgovornosti. 

Koji put je najkraći do oporavka srpske privrede? 
Najjednostavnije bi bilo staviti katanac na one koji više nisu nosioci razvoja i prodati ih, ali najkraći put nije uvek i najbolji. Mi ne zaboravljamo da u tim preduzećima rade ljudi, koji hrane svoju porodice i nećemo dozvoliti da ih preko noći ostavimo na ulici. Isto tako, moramo biti iskreni prema našim građanima: Nećemo oživljavati mrtvace. 

Može li u Srbiji da se razvije taj duh preduzetništva o kojem se sve češće govori? I koje su ključne kočnice u tom procesu?
Kao ekonomista posebno pratim razvoj privrede i puno razgovaram sa privrednicima. Oseća se i vidi prisutnost preduzetničkog duha, posebno kod mladih, čiji život nije obojen nasleđem socijalizma, i onih parola sa kojima smo mi odrasli: “Imaš posao? Ćuti onda i budi srećan i da ga čuvaš do kraja života”. Danas se konačno u Srbiji oseća taj ritam savremenog sveta i priznajem, donose nam ga mlade generacije, gde rizik više nije strašna stvar, a država sve više osluškuje potrebe privrednika, stvara uslove za razvoj. O tome vam može pričati bilo koji privrednik od 7.118 njih koji su dobili podršku za preduzetničku inicijativu u toku GODINE PREDUZETNIŠTVA. Tajna uspeha je u tome da se pokreneš. 

Koji je vaš savet mladim privrednicima? 
Da se ne boje neuspeha, već da se usude da probaju.

Kada biste danas vi bili u prilici da pokrenete neki biznis, u koji posao biste uložili vaš novac?
Sad kad imam ovoliko informacija?

Osim tog profitabilnog i perspektivnog IT sektora, gde je još šansa srpske privrede?
Šansa je u onim sektorima u kojima revidiramo našu industrijsku politiku - mašinska i industrija opreme, drvna i industrija nameštaja, gume i plastike i prehrambenu. Poseban akcenat stavićemo na osnivanje mikro, malih i srednjih preduzeća kako bi se razvile odgovarajuće veze kupaca i dobavljača, mreže prema velikim preduzećima, tako i prema drugim proizvođačima i potrošačima i kako bi se domaća preduzeća što više integrisala u lanac vrednosti od sirovine do finalnog proizvoda za izvoz. 

Koliko je stranih investicija stiglo u Srbiju ove godine? I kakvi su vam planovi za narednu, zapravo kolika ulaganja inostranog kapitala očekujete u 2017? 
Očekujemo da godinu završimo sa 1.8 milijardi evra priliva stranih direktnih investicija. Samo u investicijama koje smo podržali podsticajima ima preko 220 miliona evra i kojima će oko 15 hiljada ljudi dobiti posao. Nastavićemo sa politikom podsticaja, potreban nam je novi kapital, nova znanja i tehnologije i svako novo radno mesto za nas predstavlja uspeh. Opredelili smo 85% budžeta Ministarstva privrede za podršku razvoju i cilj nam je da u narednoj godini imamo najmanje 30 novih ugovora. I evo još jednog interesantnog podatka: od 74 završena projekta, nakon isteka kontrole ugovornih obaveza, nijedno radno mesto nije ugašeno, svi su zadržani. 

Planirate da Galenika početkom 2017. dobije svog kupca. Ko je još na spisku u potrazi za strateškim partnerom?
Mi hoćemo da u ovom mandatu završimo privatizaciju i strateško partnerstvo je jedan od modela, posebno za 11 strateških preduzeća. 

GODINA PREDUZETNIŠTVA

Danas se konačno u Srbiji oseća taj ritam savremenog sveta i priznajem, donose nam ga mlade generacije, gde rizik više nije strašna stvar, a država sve više osluškuje potrebe privrednika, stvara uslove za razvoj. O tome vam može pričati bilo koji privrednik od 7.118 njih koji su dobili podršku za preduzetničku inicijativu u toku ove “Godine preduzetništva”

Kakav je vaš stav o prodaji EPS-a ili Telekoma? 
Oba preduzeća danas dobro posluju. EPS, kao javno preduzeće, prolazi kroz reformu i o prodaji ne razmišljamo sada, već da uvedemo korporativno upravljanje čime će se povećavati prihodi, stopa zaposlenosti i opšti prosperitet društva. Telekom je dobro državno preduzeće, ali je pitanje koliko će moći pod ovakvim uslovima i niskim nivoom inovacija da prati razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija koji se svakodnevno menjaju. 

Premijer Vučić je često govorio da kao nacija moramo da menjamo navike. Jeste li optimisti da Srbi mogu da promene svest da moraju da rade? 
Kako ne. Nemam sumnje da smo mi marljiv narod, nego predugo radimo pod nekim starim sistemom u kome nije bilo pretaranih inicijativa i inovacija i gde se individualnost i zalaganje nije u toj meri cenilo. I to se polako menja, jer svet funkcioniše po drugačijim pravilima. O tome svedoče i primeri u Srbiji gde naši radnici bez problema funkcionišu i prilagođavaju se novim sistemima i vrednostima koje donose strane kompanije. 

Gde je lakše, ili pak teže - u privredi ili u resoru poljoprivrede?
Svaki resor nosi svoje probleme, nekad mi se čini da se golim rukama borim sa nemanima, ali moj sportski duh mi ne da da odustanem od pobede. 

Ko vas je najviše iznervirao, a ko obradovao u ovih 100 dana ministrovanja?
Više šta, nego ko.Taman se malo pokrenemo sa mesta, nešto otkrijemo novo što nas vrati koji korak unazad. S druge strane, mladi ljudi, početnici u biznisu su me obradovali, oni su veliki izvor energije, slobode i duha koji nam je potreban. 

Kada će nam biti bolje, kada ćemo živeti nešto pristojnije?
Već živimo bolje, a biće sve bolje.

Kako biste opisali srpsku ekonomiju u tri reči? 
Zlato u blatu

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost