Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dragan Mićanović: ŽIVIM SAMO OD GLUME

Dragan Mićanović, glumac
Snimio: Nenad Petrović
Piše: Vladimir Đuričić

Malo sam zagrebao po površini te velike industrije zvane Holivud. To je san mnogim glumcima, ali meni to nije bio prioritet, već sam uvek težio da radim dobre stvari sa odličnim glumcima. Svejedno mi je, zapravo, čija će biti produkcija. Imao sam priliku da snimam u Šangaju, Londonu, Pragu... To su prelepe stvari koje mi omogućuje ovaj posao, a za Holivudom nikada nisam patio. Osim što ta produkcija nosi slavu i bogatstvo, donosi i niz drugih stvari koje mi se ne sviđaju, konstatuje u intervjuu za Srpsku ekonomiju jedan od najtraženijih srpskih glumaca današnje umetničke scene Dragan Mićanović. Za ovog prvaka Jugoslovenskog dramskog pozorišta, iza koga su brojne uloge, kažu da je i jedan od najboljih među domaćim glumcima. Koliko i kako zarađuje i s koliko truda, kako živi glumac u Srbiji, koji bi sa istim kvalitetima u međunarodnoj umetničkoj areni bio kao i njegove kolege u kategoriji manimejkera, otkriva na sebi svojstven način.

Kako danas glumac vašeg kalibra živi u Srbiji?

Ne znam kako drugi izlaze na kraj sa svim problemima ovog vremena, ali ne smem i ne želim da se žalim. Zdrav sam i prav, moja deca takođe. Radim posao koji volim i od njega jedino živim. Dve i po decenije se bavim samo glumom, nemam nikakav drugi biznis.

Da li ste nekada uzimali kredite, verujete li bankama?

Dok sam živeo u Londonu, opekao sam se s tim kreditnim karticama. Uz to sam u životu uzeo dva manja kredita. Jedan za kola, koji sam posle pet-šest godina otplatio, i to pre nekoliko meseci. Kola su sada konačno moja. Kredit je bio mali, otplaćivao sam ga od plate. Drugi kredit sam uzeo za renoviranje stana. Njega ću otplatiti ovog meseca. To su jedina dva kredita koja sam se usudio da uzmem. Jedan sam uzeo od banke koju sam svojevremeno reklamirao, pa sam dobio neke povoljnosti. Kako čujem, sada su ti krediti još povoljniji, ali tada mi je novac bio potreban. Budući da sam prve pare u životu bacio na onu piramidalnu banku, skeptičan sam prema tim kreditima, kamatama itd.

Imate li konsultanta, nekoga ko vam savetuje kako da trošite, ulažete?

Nemam. O svemu sam odlučujem.

Verujete li finansijskim stručnjacima, da li biste ih pitali da vam preporuče kako i gde ulagati?

Kada bih imao neki novac da ga investiram, verovatno bih morao nekoga da pitam šta da radim. Verujem da bi me lako opljačkali ti savetnici za investicije, lako bi me obrlatili. Budući da nemam veliki novac, tih briga i nemam.

Koja vam je bila najveća investicija u životu?

Kupovina stana pre dve i po godine.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost