Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Željko Sertić: ČIŠĆENJE SRPSKOG EKONOMSKOG DVORIŠTA

ŽELJKO SERTIĆ, DIREKTOR RAZVOJNE AGENCIJE SRBIJE, O GODINI PREDUZETNIŠTVA
Piše: Vladimir Đuričić
Prvi put 17.000 više novootvorenih nego ugašenih firmi

Rekordan broj novoosnovanih preduzetničkih radnji i preduzeća, njih oko 36.000, i činjenica da prvi put u 2016. godini imamo za 17.000 veći broj osnovanih u odnosu na broj ugašenih firmi, najbolje govore o rezultatima ostvarenim u godini koju je Vlada Srbije označila kao preduzetničku. Republika Srbija je prvi put objedinila sve kapacitete i odredila dosad najveća sredstva za razvoj sektora koji je kičma svake razvijene privrede. Ponuđena su 33 programa podrške sa 16 milijardi dinara, od čega su 4,4 milijarde bespovratna sredstva. Do sada je privrednicima odobreno oko 10 milijardi dinara, izjavio je u intervjuu za Srpsku ekonomiju direktor Razvojne agencije Srbije (RAS) Željko Sertić. Čelni čovek RAS podseća da je „Godina preduzetništva“ prva široko postavljena nacionalna kampanja sa fokusom na preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća. Svima koji bi u biznis, a neupućeni su, s direktorom Sertićem otkrivamo mogućnosti koje pruža država i koje su šanse u 2017. godini.

Koliko je ljudi odlučilo da preuzme rizik i upusti se u sopstveni biznis pomoću sredstava iz državnog paketa programa oformljenog u 2016. upravo u te svrhe?
Interesovanje za programe je veliko, više od 13.000 preduzeća, početnika u poslovanju, lokalnih samouprava i klastera apliciralo je za neki od programa, a odobreno je više od 7.600 zahteva za različite preduzetničke inicijative. Takođe, obuku i informativne radionice prošlo je 14.200 preduzetnika, kako početnika u poslovanju tako i postojećih privrednika. 

Koje kategorije su najzastupljenije u aplikacijama za startap sredstva i sa koliko novca su novi preduzetnici krenuli u posao?
„Startap“ je jedan od 33 programa. Programom za početnike Razvojne agencije Srbije 116 preduzetničkih ideja podržano je sa oko 80 miliona dinara. Uslov za učešće u programu bila je preduzetnička obuka, koju je prošlo 156 ljudi. Širom Srbije je održavana obuka u izradi biznis planova, osmišljavanju finansijskog poslovanja i drugih segmenata važnih za otpočinjanje poslovanja. Pored ovog programa, istakao bih i program za nabavku nove opreme, zahvaljujući kome su preduzetnici imali mogućnost da sa samo 5% učešća obezbede nove mašine, da od države dobiju bespovratno 25%, dok je ostatak od 70% realizovan kroz povoljan kredit kod izabranih banaka i lizing kuća, gde je garancija bila sama ta oprema. Na ovaj način smo ove godine 377 preduzeća pomogli sa 550 miliona dinara, što čini ukupno ulaganje u novu opremu i mašine od 2,7 milijardi dinara.

Da li mislite da je dovoljno ono što se dobije od države da bi početnici relaksirani uplovili u biznis za koji tek tržište potvrđuje opravdanost uloženog?
Naravno da nije, ali opredeljenje ove vlade je više nego jasno, u svim aspektima njenog rada, da treba se menjaju tradicionalni načini razmišljanja o sopstvenoj budućnosti. Donošenje seta privrednih zakona, čišćenje srpskog ekonomskog dvorišta od nagomilanih problema iz prošlosti, odgovorno sređivanje državne kase i privlačenje velikog broja investitora u našu zemlju jasno upućuju na znatno poboljšanje poslovne klime. Tome u prilog ide i ogroman skok Srbije na Duing listi Svetske banke za poslednje dve godine. Jedan od ciljeva projekta “Godina preduzetništva“ jeste i da se izazovu promene u tradicionalnom mentalitetu našeg naroda, koji više favorizuje zapošljavanje u državnoj službi i javnim preduzećima, a mnogo manje pokretanje sopstvenog biznisa. Takođe, konkretnom pomoći i raznim programima podelili smo sa početnicima različite tržišne rizike – najbolje ideje su finansijski podržane, oprema je subvencionisana sa 25% bez dodatnih sredstava osiguranja, održane su hiljade obuka i seminara, pomagali smo kod dobijanja različitih sertifikata i sistema kvaliteta, podržane su 62 srpske kompanije na odlazak na pet sajmova u inostranstvu i mnogo toga još, što se može videti na portalu godinapreduzetništva.rs.

Za koje oblasti je najveće interesovanje preduzetnika početnika i kako izgleda ta konsalting uloga države, da li se usmeravaju na osnovu potreba i tržišnih ispitivanja?
Najviše smo podržavali proizvodne aktivnosti, a od sektora prednjače tekstilna, prehrambena i drvna industrija. Što se tiče uslužnih delatnosti, tu su uglavnom bili zastupljeni projekti iz IT sektora. Kad je o konsaltingu reč, država je formirala standardizovani paket obuka, savetovanja i druge tehničke podrške početnicima. Ove obuke su u sebe integrisale najbolje primere poslovne prakse, od nekih američkih modela sa Zapada do tzv. Kaizen programa iz Japana. Obuke sprovode međunarodno sertifikovani predstavnici 15 regionalnih razvojnih agencija širom Srbije, a do danas su održana 233 ovakva seminara za više od 3.000 polaznika. Tu su i konkretna savetovanja za preduzetnike, a u ovoj godini održana su 144 takva info-dana, na koje je došlo oko 2.800 privrednika.

Kakav je zapravo bio plan RAS za 2016, koja je od Vlade Srbije proglašena  za godinu preduzetništva, i koliko je realizovan, i šta planirate za 2017. godinu?
Razvojna agencija Srbije učestvuje u “Godini preduzetništva“ sa šest programa podrške, sa ukupnim budžetom od 992 miliona dinara, od čega je više od 950 miliona direktna finansijska podrška preduzetnicima. Realizacija svih tih programa bila je veoma dobra, preko 90%, ako gledamo statistiku. Trenutno prikupljamo i analiziramo rezultate rada u ovoj, prvoj godini postojanja RAS. Uočavamo programe koji su izazvali veliko interesovanje u sektoru privrede i oni će svakako biti pojačani u narednoj godini. S druge strane, neki će pretrpeti modifikacije. Takođe, sa Svetskom bankom radimo strategiju razvoja i povećanja unutrašnjih kapaciteta agencije, što će dovesti do novih kreativnih aktivnosti i još značajnije pomoći, kako privrednicima tako i lokalnoj samoupravi i državnim institucijama. Takođe, povećaćemo svoje terensko prisustvo, osluškujući zahteve domaće privrede, ali bićemo proaktivni i na međunarodnom tržištu investicija, odnosno gledaćemo da više delujemo ka samim investitorima u njihovim zemljama.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost