Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Aleksandra Đurđević: INOVACIJA JE KLJUČ USPEHA

Aleksandra Đurđević, direktorka Delta Motorsa
Piše: Vladimir Đuričić

Sa Aleksandrom Đurđević, direktorkom Delta Motorsa, razgovarali smo o stanju u domaćoj automobilskoj industriji, inovacijama, novim trendovima, navikama naših potrošača, koji tradicionalno vole nemačke automobile, i tome ko su biznis atlete, nova vrsta poslovnih ljudi, kojima se BMW prvenstveno obraća

U kakvom poslovnom ambijentu slavite 100 godina BMW i deceniju rada u Srbiji?

Ova godina je za nas rekordna u svakom smislu, i po ukupnom broju prodatih jedinica automobila i motocikala, i po poslovnom rezultatu. Iako je tržište automobila u Srbiji prilično neuređeno, a u najvećoj meri mislim na polovna vozila i relativno sporne regulative, mi smo konzistentnim nastupom na tržištu i održivim poslovnim odlukama uspeli da obezbedimo stabilan rast na svakoj liniji poslovanja. S druge strane, neophodno je uvoditi inovacije, što najčešće povlači znatne investicije, a kompanija na to gleda vrlo pozitivno i stimuliše nas da idemo napred. BMW svoju stogodišnjicu slavi prototipom BMW Vision, koji predstavlja to kako bi u budućnosti mogao da izgleda BMW, ali i koncept mobilnosti i tehnologije uopšte. U sledeću godinu ulazimo, takođe, nešto ispred svog vremena, možda pomalo preuranjeno, uvodeći električna vozila iako za to ne postoji odgovarajuća infrastruktura, kao ni državne ili lokalne subvencije. Međutim, električna vozila su prisutna u gotovo svim zemljama u regionu, u svetu su sasvim uobičajena, tako da verujemo da ćemo uz pomoć inopartnera doneti i konkretna rešenja i predloge kako bi se i ovaj razvojni segment našeg tržišta ubrzao. BMW stogodišnjicu i deceniju poslovanja kompanije Delta Motors obeležili smo velikom proslavom s prijateljima i poslovnim partnerima, kako i dolikuje velikim jubilejima. U sledeću godinu ulazimo optimistično, iščekujući nove, uzbudljive modele, poput nove Serije 5, BMW X3, a odmah zatim i potpuno nove modele u gami, BMW X2 i BMW X7.

Koliko je srpsko tržište dobro za BMW, koji ne gubi titulu prestižnog brenda na tržištima Evrope i sveta?

BMW je već godinama na listama globalno pozicioniran kao broj 1 – najpoželjniji automobilski brend, zatim najvredniji premijum brend i najmoćniji nemački brend uopšte. Takođe, mi kao smo kupci veoma naklonjeni nemačkim proizvođačima i izrazito im verujemo. Ukoliko se na to doda spremnost uvoznika da ulaže u svakom smislu, pre svega mislim na vredan rad i investicije u brend, imamo dobitnu kombinaciju. S druge strane, začudili biste se kakvu dugoročnu štetu na našem tržištu mogu napraviti loš tretman i loša prezentacija brenda, takvu da nijedna globalna liderska pozicija, imidž pa ni kvalitet proizvoda to ne mogu nadoknaditi. Dakle, mogu zaključiti da smo kao zemlja veoma zahvalni za zastupanje ovakvog brenda, ali za to su potrebni velika snaga i iskustvo sistema, kao i finansijska snaga i spremnost da se investira dugorčno.

Koliko se kupuje za keš, koliko na kredit, i da li su krediti povećali prodaju?

Nešto više od polovine prodatih novih vozila prodajemo putem lizinga ili renta, a ostatak je keš kupovina. Potpuno je zanemarljivo učešće kupovine podizanjem kredita zbog visokih kamatnih stopa. Takođe, odnos jeste gotovo na prošlogodišnjem nivou, ali primećuje se porast udela kupovine na rent u odnosu na finansijski lizing u ukupnom finansiranju vozila (53% vozila su na rent, dok je prošle godine taj udeo bio 28%). Što se tiče polovnih vozila, još uvek je slab odziv finansijskih kuća za lizing, pa je tu i dalje dominantan procenat keš kupovine. Tu je kredit nešto zastupljeniji, ali ne prelazi procenat učešća veći od 10 odsto. Za motocikle je, takođe, većinom zastupljena keš kupovina, međutim, raste učešće finansiranja putem kredita, dok je lizing, još uvek, izrazito ograničeno dostupan i skup.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost