Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Makron će igrati samo jedan mandat

Dr Slobodan Zečević, naučni savetnik u Institutu za evropske studije
Pišu: Mitko Arnaudov i Ljiljana Staletović

Možda Donald Tramp nije uspeo da izazove tektonske promene na evropskom kontinentu, no predsednički izbori u Francuskoj i te kako će uticati na buduće funkcionisanje Evropske unije. Nakon bregzita se postavlja pitanje ko su veći Evropljani, francuski nacionalisti ili kreatori nemačke ekonomske superiornosti? Pobeda Emanuela Makrona na predsedničkim izborima u Francuskoj svakako će promeniti tokove u evrozoni. Da li ćemo ponovo videti EU sa dva motora, nemačke i francuske proizvodnje, ili neki novi, hibridni motor, sastavljen od više nego dva generatora moći, zavisi i od doslednosti u realizaciji predizbornih obećanja novog predsednika Francuske. O tome za Srpsku ekonomiju govori prof. dr Slobodan Zečević, profesor u Institutu za evropske studije.

Da li su predsednički izbori u Francuskoj raskrsnica koja će odrediti budućnost Evropske unije?

Jesu. Evropska unija je u krizi i zato što Francuska u EU ne igra ulogu koju bi trebalo. Francuska i Nemačka su praktično bile dva motora jednog istog aviona. Danas Nemačka dominira Evropskom unijom, dok je Francuska utišana na neki način, što se vidi u nekim inicijativama kad je reč o evropskim integracijama. Potrebne su nove institucionalne reforme i nova rešenja da bi Evropska unija opstala. Francuska u tome može da pruži znatan doprinos.

Jesu li su ovi izbori još jedan trik, poput predizborne kampanje Donalda Trampa, nakon čega će uslediti standardizovano upravljanje francuskom ekonomskom politikom?

Ne, ja mislim da nisu trik kao s Donaldom Trampom.

Predizborna obećanja umnogome su uticala na ishod izbora. Videli smo kako su Francuzi glasali. Kako ste vi videli predizbornu kampanju dvoje kandidata? Počnimo od Marin le Pen.

Dok je u početku kampanje propagirala referendum o izlasku iz zone evra, u poslednjih nedelju do deset dana govorila je da će ga odložiti za izvesno vreme, zato što je to nepopularno u Francuskoj. Starije stanovništvo koje ima ušteđevinu u bankama u evrima zadovoljno je evrom jer je to čvrsta valuta. Bio je prisutan strah da bi pretvaranje štednje u franke dovelo do devalvacije franka, čime bi izgubili stvarnu vrednost ušteđevine. Prema nekim ispitivanjima, oko 70 odsto ljudi je protiv povratka na franak. S obzirom na to da je to nepopularna mera, postavilo se i pitanje kakav bi ona predsednik bila u slučaju da se na referendumu o istupanju iz zone evra većina izjasni za ostanak.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost