Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Branislav Mićunović: ONO ŠTO NAS ČINI SLIČNIM, NE TREBA DA NAS RAZDVAJA

Branislav Mićunović, ambasador Republike Crne Gore u Srbiji
Piše: Mitko Arnaudov

Aktuelni ambasador Crne Gore u Beogradu i bivši ministar kulture u Vladi Crne Gore Branislav Mićunović za Srpsku ekonomiju je poručio da je ekonomija osnovna supstanca u regionu Zapadnog Balkana koja bi obezbedila njegovu održivost i stabilnost. Kao istaknuti reditelj i dugogodišnji profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, ukazao je na ekonomsku uslovljenost u procesu kreiranja kulturnog i identitetskog kontinuiteta. Posmatrano kroz prizmu regiona Zapadnog Balkana, ambasador zaključuje da će zajednički infrastrukturni projekti država regiona doprineti ukupnom oporavku, a samim tim i pozicioniranju ovog regiona na svetskoj mapi kulturnih baština, sa svim svojim istorijskim i tradicijskim specifičnostima i pojedinostima.

U kojim privrednim oblastima vidite najveći potencijal za ekonomsku saradnju Srbije i Crne Gore?

Za mene je prioritet infrastrukturna industrija, jer ćemo u okviru zajedničkih projekata u ovim oblastima uspeti da se povežemo savremenom i brzom putnom i železničkom mrežom, dok ćemo, sa druge strane, na taj način promovisati savremena građevinska rešenja koja zajedničkim planom mogu da ponude naše dve države. Trgovinska razmena između Srbije i Crne Gore ukazuje na to da je Srbija u velikom suficitu ako uporedimo odnos uvoza i izvoza sa jedne i druge strane granice. Međutim, moram da napomenem da takvi rezultati ne predstavljaju ništa sporno za vlasti u Podgorici, jer smo mi države sa tržišnim ekonomskim sistemom i omogućavamo poslovnim ljudima da čine ono što je najbolje u interesu njihovih kompanija.

Da li nedovoljna infrastrukturna povezanost Srbije i Crne Gore predstavlja jednu od glavnih barijera na putu intenziviranja ekonomskih odnosa?

Po mom mišljenju, dobra infrastrukturna povezanost, ne samo između Srbije i Crne Gore već i u regionalnom kontekstu Zapadnog Balkana, doprinela bi ubrzanom oporavku, ne samo ekonomskom. Da je bilo dobre putne i železničke infrastrukture na prostoru bivše jugoslovenske federacije, verovatno bi se i sami ratovi izbegli. Ljudi bi umeli da razumeju prednost otvorenog prostora i povezanosti. Ako govorimo o aktuelnim ekonomskim odnosima između Srbije i Crne Gore, koje karakteriše i te kako veliki pozitivan bilans na račun srpskog izvoza, najveći problemi ponovo su infrastrukturni. Loša putna povezanost Beograda sa lukom u Baru, slobodno mogu da kažem, predstavlja svojevrsnu barijeru koja koči pre svega razvijanje trgovinskih odnosa između srpskih i crnogorskih preduzetnika, a na osnovu toga i produbljavanje ekonomskih odnosa na liniji Beograd–Podgorica.

Postoje li ekonomske grane na osnovu kojih bi Srbija i Crna Gora mogle zajedno da nastupaju na tržištima drugih zemalja?

U mnogim oblastima Srbija i Crna Gora bi mogle zajedno da nastupaju na trećim tržištima. Jedna od tih oblasti je svakako turizam. Imajući u vidu povezanost oba naroda na istorijskoj, tradicijskoj i kulturnoj ravni, verujem da promocija kulturnih i istorijskih dobara može da bude veoma zanimljivo polje za saradnju i zajednički nastup. Takođe, na turističkim mapama naših država mogu da se kreiraju sinhronizovane turističke ponude koje bi stranim turistima omogućile da u jednom aranžmanu dobiju priliku da posete atraktivne turističke destinacije Srbije i Crne Gore.

Kako migrantska kriza utiče na produbljavanje ekonomskih odnosa između država u regionu Zapadnog Balkana?

Mi u Crnoj Gori nemamo iskustvo sa migrantskom krizom, osim što prijateljski učestvujemo i delimo taj problem sa zemljama u okruženju koje se direktno suočavaju s tim, pogotovo sa Srbijom i Makedonijom. Migrantski koridor ovoga puta nije išao preko Crne Gore i mi smo tu bili pošteđeni nekog novog velikog događaja. U ekonomskom kontekstu, migrantska kriza ne donosi ništa osim novih ekonomskih troškova i izdataka. Imajući u vidu recesiju u zemljama Zapadnog Balkana, koja je posledica takozvanih devedesetih, nisam siguran da je našim zemljama, bar kada govorim o Srbiji i Crnoj Gori, potrebna nova radna snaga. Čak ni sami migranti ne žele da ostanu u našem regionu. Njihov cilj je dalje, ka zapadnoj Evropi. Migrantska kriza, osim troškova njihovog zbrinjavanja, ne bi trebalo da ima nekih većih posledica po celokupnu ekonomiju. U smislu političkih posledica, situacija je drugačija, pre svega u odnosima između država suočenih s migrantskom krizom. Migrantska kriza je pitanje koje će imati značajnije reperkusije pre svega na političke tokove, a ne na ekonomske.

Kako vidite ideju srpskog premijera Aleksandra Vučića o formiranju carinske unije između država Zapadnog Balkana, odnosno kao dodatni generator na putu ka EU ili kao alternativu za evropsku integraciju?

Takve ideje u našem regionu, mogu da kažem, više su nego neophodne. Uspešnost i ekonomski prosperitet našeg regiona zavise direktno od stepena ekonomske integracije. I dalje se suočavamo s brojnim pitanjima koja opterećuju naše ekonomske relacije, no moramo jednom zauvek shvatiti da ono što nas čini sličnim ne treba da nas razdvaja, tako da treba da iskoristimo našu kulturnu i istorijsku povezanost kao svojevrsnu osnovu za izgradnju dubljeg poverenja u ekonomskim odnosima, a da to samim tim dovede do ekonomske integracije.

Kako ocenjujete poslovnu klimu na tržištu Srbije i preporučujete li crnogorskim kompanijama da investiraju ovde?

Tržište Srbije danas predstavlja jedno od najatraktivnijih poslovnih destinacija za strane investitore u našem regionu. Brojne investicije koje vidimo u poslednjih nekoliko godina na srpskom tržištu svedoče o tome. Na osnovu toga zaključujem da je poslovna klima veoma unapređena, u skladu s regulativama tržišne ekonomije, i kao takva omogućava fer tržišno takmičenje. Kompanije koje posluju van nacionalnih tržišta ne odlučuju o svojim investicijama na osnovu napravljenih konsultacija sa diplomatskim predstavništvama u određenim državama, no ukoliko postoji zainteresovanost crnogorskih kompanija za prisustvo na srpskom tržištu, naravno da ću učiniti sve što mogu, u skladu sa mojim ovlašćenjima, kako bih unapredio ekonomsku povezanost naših država.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost