Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zorana Mihajlović: NE RAZUMEM REČ NEUSPEH

Zorana Mihajlović za Srpsku ekonomiju
Piše: Dragan Milivojević

Zorana Mihajlović nije, niti želi da bude, obična potpredsednica i ministarka u Vladi Srbije. Bori se, kako ističe u intervjuu za Srpsku ekonomiju, za što veća prava žena u Srbiji i ne propušta priliku da kaže ono što misli, a na ženski način bavi se muškim poslom: gradnjom puteva, pruga i stanova: ne beži od problema, već ih rešava odmah, čim se pojave. Žestoko se trudi da objasni zašto je važno da Srbija ulaže u infrastrukturu i ne krije da će, zahvaljujući njenoj energiji i načinu na koji radi, država uložiti devet milijardi evra u infrastukturne projekte.

Ima običaj da kaže da premijer drži kormilo države, ali da je resor koji vodi motor što Srbiju gura napred. Nema dilemu da Srbija mora da uloži veliki novac u infrastrukturu kako bi iskoristila sav potencijal koji ima.

– Na nesreću svih nas, ovoliko novca koliko naša vlada ulaže u infrastukturu nije ulagao niko pre nas. Da jesu, danas bismo imali završen Koridor 10, koji je čekao trideset i više godina, imali bismo obnovljenu najvažniju prugu, od Beograda do Bara, koja nije ozbiljno obnovljena otkad ju je drug Tito otvorio pre 40 godina. Zato sve to radimo sada.

Ali svi ti kilometri novih auto-puteva, obnovljenih regionalnih puteva i pruga nisu cilj sam po sebi. Ovde je reč o ozbiljnom i odgovornom promišljanju budućnosti Srbije.

Prvi razlog što ulažemo veliki novac je to što svaki dinar u infrastrukturu donosi posao za naše firme, za naše radnike i njihove porodice i decu, kojima treba dobar život. Zato će samo za naredne dve godine domaće firme moći da konkurišu i dobiju posao vredan 977,2 miliona evra na raznim projektima putnog i železničkog saobraćaja. Samo od ugovora s kineskim kompanijama naše firme mogu da računaju na poslove vredne 365 miliona evra. Kada govorimo o saradnji s Rusijom na rekonstrukciji železničke mreže, naše firme mogu dobiju posao vredan 278 miliona evra. Da ne govorim o 150 miliona evra koje Putevi Srbije ove godine ulažu u održavanje i rehabilitaciju putne mreže.

Drugi razlog ulaganja u infastrukturu je to što svaki novi put dovodi nove investitore. To opet znači posao za naše radnike i njihove porodice. Uz svaki auto-put imaćemo fabrike, pogone za preradu, skladišta, distributivne centre. Samo u prethodne dve i po godine otvoreno je 55 novih fabrika, a gotovo sve uz Koridor 10.

Treći razlog je što svaki dinar u infrastukturu otvara delove Srbije kroz koje prolaze putevi i pruge, otvara mogućnost da ljudi u tim krajevima krenu u poslove i izradu proizvoda koji će preko tih puteva i pruga brže i lakše naći svoje kupce. Privredi se smanjuju troškovi transporta i taj novac mogu da ulažu u nove projekte i zapošljavanje.

I poslednji, ali možda i najvažniji razlog je saobraćajno povezivanje Srbije s regionom, Evropom i svetom. Srbija je najbolja, najbrža i najprirodnija veza između istoka i zapada Evrope – i kada govorimo o putevima i prugama, i kada govorimo o prenosu struje, a sutra, zašto da ne, i gasovodu i naftovodu. Aerodrom Nikola Tesla najfrekventniji je u regionu, jedini imamo direktan let za Njujork, a sutra očekujemo i za Peking. Imamo aerodrom u Nišu, koji beleži ozbiljne rezultate. Do dolaska ove vlade bilo je oko hiljadu putnika, a danas govorimo o planu da ove godine bude 200.000, govorimo o gradnji novog kontrolnog tornja.

Ne može niko da nas zaobiđe, da nas preskoči, osim ako mi to ne želimo. Srbija kao jedna od najvećih i najbrojnijih zemalja regiona, i kao saobraćajno i transportno čvorište ovog dela Evrope, i politički je značajan i nezaobilazan faktor. Sve je to infrastruktura. Zato treba samo da budemo pametni i izgradimo modernu infrastukturu. Svi već idu preko Srbije, a mi ćemo to znati da naplatimo, ne samo preko putarina i taksa već i svih drugih usluga koje transport nosi. Samo završetkom deonica na Koridoru 10 vratili smo veliki deo saobraćaja koji je išao kroz Rumuniju i Bugarsku – objašnjava ministarka Mihajlović za naš list značaj i izazove kapitalnog resora koji vodi.

Šta od infrastrukturnih radova očekujete da u ovoj godini bude završeno i kolika je vrednost projekata koji se sada realizuju?

Devet milijardi evra je vrednost svih projekata u saobraćaju, a projekti koji se trenutno rade i koji su ugovoreni vredni su četiri milijarde, i to su tri milijarde evra u putevima i milijarda u železnici. Novi projekti koje planiramo iznose 4,87 milijardi, od čega 2,8 za puteve i još dve milijarde za železnicu. Sa ovoliko uloženog novca Srbija će postati najprivlačnjija destinacija za investitore u ovom delu Evrope i nezaobilazno tranzitno čvorište.

Ove godine biće završen Koridor 10, osim onog dela koji ide kroz Grdeličku klisuru. Završićemo dve deonice Koridora 11 od Obrenovca do Ljiga, tako da ćemo imati ukupno 103 kilometra auto-puta od Obrenovca do Ljiga. Ove nedelje počinje i izgradnja auto-puta od Obrenovca do Surčina, s novim mostom preko Save, koji će povezati Beograd i Čačak.

Kada govorimo o železnici, završavamo tri deonice na Koridoru 10 Niš – Preševo – državna granica, završićemo Žeželjev most u Novom Sadu. U decembru smo završili deo od Beograda do Pančeva, a krajem godine biće gotova rekonstrukcija pruge duge 77,6 km od Valjeva do Resnika, kao dela barske pruge. Kada to završimo, iz ruskog kredita biće rekonstruisano ukupno 204,6 km pruga širom Srbije.

Postoji li procena kolika je dobit Srbije od evropskog koridora koji se završava, ali i od onog prema Crnoj Gori, označenog kao Koridor 11?

Korist od koridora ne meri se samo novcem, ali evo podatka. Kroz Srbiju je tokom 2015. godine, Koridorom 10, prošlo 39.335.582 vozila, a prošle čak 43.022.587, odnosno 3.687.005 vozila više. Pomožite ovo s putarinom, gorivom, servisima i uslugom kroz Srbiju i videćete samo deo koristi od Koridora 10.

Kada govorimo o Koridoru 11, odnosno auto-putu do Crne Gore, naš prioritet je da povežemo Beograd i Čačak auto-putem kako bismo rasteretili Ibarsku magistralu i povećali bezbednost saobraćaja, a onda da gradimo auto-put do Požege. Za deonicu od Požege preko Peštera do granice sa Crnom Gorom moramo naći povoljan izvor finansiranja. Postoje ideje da, zajedno s kolegama iz Crne Gore, razgovaramo s predstavnicima Kine o koncesiji ovog dela auto-puta, jer kineske kompanije grade i auto-put u Crnoj Gori. O tome smo razgovarali i tokom prošlogodišnjeg Samita zemalja centralne i istočne Evrope i Kine u Rigi.

Postoji još jedna ideja o kojoj razgovaramo s Turskom i BiH, o gradnji auto-puta Beograd–Sarajevo – mi bismo gradili auto-put od Požege do Višegrada, a onda bi Republika Srpska i BiH odlučile o daljoj maršruti do Sarajeva.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost