Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dr Bogdan Laban: ŽELIM GRAD U KOME MLADI OSTAJU

Dr Bogdan Laban, gradonačelnik Subotice
Piše: Dragan Milivojević

Naš grad je atraktivan za ulaganja zbog niza prednosti u odnosu na druge lokalne samouprave u našoj zemlji – povoljnog geografskog položaja, blizine Evropske unije, oslonjenosti na Koridor 10, značajnih infrastrukturnih potencijala, ubrzanog postupka izdavanja dozvola investitorima, moguć- nosti poslovanja u okviru Slobodne carinske zone, kvalifikovanog i struč- nog kadra, ljudi sa izgrađenim radnim navikama i izraženom odgovornošću prema poslu i preuzetim obavezama, kaže gradonačelnik Laban u intervjuu za Srpsku ekonomiju. Sam start Labana i njegovog tima 23. juna 2016. godine činio se da traži ne finansijsko-poslovne i menadžerske sposobnosti, već i čaroban štapić da se krene u realizaciju zacrtanih planova, među kojima je bilo i proširenje industrijske zone i ulaganje u banju Palić.

Dokle ste stigli nakon zaticanja skoro prazne kase skoro godinu dana kasnije, primenjujući rešenja za konsolidaciju budžeta?

Kada sam preuzeo funkciju prvog čoveka Subotice, iznos raspoloživih sredstava na računu izvršenja budžeta grada iznosio je svega 16 miliona dinara. Zatečena je obaveza vraćanja pozajmljenih sredstava iz trezora grada u visini od 100 miliona dinara. Sredstva su pozajmljena u januaru 2016. godine, zbog potrebe da se pristigle obaveze grada izmire u zakonskom roku. Obaveza grada bila je da do kraja novembra obezbedi budžetska sredstva da se pozajmica vrati, što je u roku i odrađeno. Zatečene su obaveze javnog duga grada po osnovu kredita uzetih u ranijem periodu. Obaveze po javnom dugu iznosile su 143 miliona dinara, za kredite podignute kod poslovnih banaka u zemlji, i 6,1 milion evra obaveza prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Obaveze javnog duga grada, odnosno pristigli anuiteti su izmirivani prema prispelim rokovima, bez ijednog dana docnje, što je izuzetno važno istaći, posebno zbog namere da se budžet grada konsoliduje i vrati u ravnotežu. Svaka docnja u otplati pristiglih anuiteta proizvela bi dodatni trošak za budžet. Preuzete su i obaveze prema Ministarstvu odbrane za kupovinu kasarne Kosta Nađ i Doma vojske. Grad je u prethodnom periodu preuzeo obaveze za kupovinu navedene vojne imovine u visini od preko 6,1 milion evra, sa rokom otplate od pet godina. U toku prethodne, 2016. godine i ove godine naišlo se na poteškoće u izmirivanju ovih obaveza grada u ugovorenim rokovima, a mesečna rata za oba objekta iznosi 14 miliona dinara. Obaveze gradskog budžeta, prema dokumentaciji kojom je raspolagao Sekretarijat za finansije, iznosile su preko 269 miliona dinara. Presekom trenutnog stanja raspoloživih sredstava i planskim rasporedom priliva sredstava u budžet grada uspeli smo da izmirimo sve dospele obaveze u zakonskim rokovima u toku prethodne godine. S konsolidacijom budžeta očito da rasterećenije idete s projektima privlačenja stranih investicija i investitora.

Kakva su vaša očekivanja na tom planu do kraja 2017. godine, s obzirom na to da nije nimalo lako biti atratktivan u utakmici u kojoj su na terenu ne samo ostali igrači iz zemlje već i iz regiona?

U privrednoj zoni Mali Bajmok već nekoliko godina uspešno posluju velike svetske kompanije: Simens, Dunkermotoren, Ametek, Norma grupa, Continental-Contiteck, Gordon-Kalcedonija, Swarovski, u čijim pogonima trenutno radi oko 5.800 ljudi. U 2017. godini očekujemo proširenje proizvodnih kapaciteta u privrednoj zoni Mali Bajmok i otvaranje najmanje 500 novih radnih mesta. Fabrika Contitech fluid Serbia, koja od novembra 2012. godine posluje u privrednoj zoni Mali Bajmok, u okviru režima Slobodne zone, početkom marta ove godine otvorila je novi pogon za proizvodnju delova za auto-industriju.

Povećanje proizvodnih kapaciteta za dodatnih 12.000 metara kvadratnih proizvodnog i magacinskog prostora i otvaranje 500 novih radnih mesta u naredne tri godine potvrda je da je kompanija Continental-Contiteck zadovoljna poslovnim ambijentom u Srbiji i Subotici, i podrškom Vlade Srbije i subotičke lokalne samouprave. Rešenost kompanije Continental-Contiteck da ulaže u nove proizvodne kapacitete u privrednoj zoni Mali Bajmok i proširuje svoju proizvodnju doprineće smanjenju broja nezaposlenih u našem gradu. Očekuje se i da će i američki Ametek, za čije potrebe se u privrednoj zoni gradi proizvodna hala površine 10.000 kvadratnih metara, u narednom periodu ostvariti svoje namere i zaposliti oko 200 radnika.

Pomenutim kompanijama uskorobi trebalo da se pridruže i Italijani sa svojim pogonima?

Da, u društvu čuvenih kompanija koje posluju u privrednoj zoni uskoro će se naći i italijanska kompanija Caminada, koja se bavi proizvodnjom plastičnih komponenti. Početkom marta, ove godine, u Gradskoj kući zaključen je Ugovor o otuđenju građevinskog zemljišta površine 1,8 hektara, u privrednoj zoni Mali Bajmok, između Grada Subotice, i firme 4 Cam, ogranak Novi Sad, čiji je zakonski zastupnik Aldo Alesio Kaminada, vlasnik kompanije Caminada iz Italije. Ugovorena kupoprodajna cena za zemljište iznosi 23.347.869 dinara. Investitor iz Italije će, u privrednoj zoni Mali Bajmok, izgraditi proizvodnu halu i nakon realizacije kompletne investicije ukupno zaposliti 120 radnika.

U zoni je prošle godine realizovan i projekat poslovno-proizvodne hale, vredan 115 miliona dinara. Kompletan projekat finansirala je Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine, a Grad Subotica je obezbedio sredstva za stručni nadzor i izgradnju trafo-stanice. Trenutno se pregovara sa ozbiljnim potencijalnim investitorom, kompanijom koja se bavi informacionim tehnologijama. Za Suboticu je značajno što će se izdavanjem ove hale, čija je površina proizvodnog pogona sa pratećim sadržajima oko 2.150 kvadratnih metara, stvoriti preduslov za otvaranje novih radnih mesta i priliv određenih finansijskih sredstava od zakupnine u gradski budžet.

Kako teku radovi na uređenju Palića kao poznatog turističkog bisera ove regije?

Palić jeste poznati turistički biser regije, zvanično proglašen kao turistički prostor od posebnog značaja od strane Vlade Republike Srbije. To je pokrenulo niz aktivnosti koje sprovodimo kako bi bio još atraktivniji. Palić je i destinacija koja ponudom može da ispuni zahteve gostiju za rekreativnim, sportskim, poslovnim, kongresnim i kulturnim turizmom. Prostor Palića bogat je termomineralnim vodama, što ga opredeljuje kao banju sa tradicijom dugom više od 170 godina. Samo u 2017. godini planiramo da sprovedemo investiciona ulaganja u visini od preko 120 miliona dinara na objektima i infrastrukturi, što će dovesti do povećanja kvaliteta ponude u nekoliko vidova turizma. Finansijska sredstva obezbeđena su na nivou Republike Srbije i AP Vojvodine kroz odgovarajuće konkurse, a projekte realizuje preduzeće Park Palić, kao zvanični upravljač turističkog prostora osnovan od strane Republike, Pokrajine i Grada Subotice. Potrebno je organizovati i prebaciti deo manifestacija od značaja za grad Suboticu na prostor turističkog prostora Palića, kako bi se i aktivnostima gradskih institucija oživela sezona na Paliću.

Završene su ili su u toku investicije rekonstrukcije u objekte: Ženski štrand, Velika terasa, Bagoljvar, popločavanje dela staza Velikog parka, parking u Ulici Jožefa Hegediša, kanalizacija u ulicama oko jezera, u toku je proces preparcelacije zemljišta oko jezera za uspostavljanje zaštitnog pojasa (zelene bafer zone) i dr. U toku 2016. godine nastavljeno je popločavanje šetališta i završeno betoniranje dela šetališta ulica oko Velikog parka. Pored toga, završena je I faza rekonstrukcije termalnog bazena i njegove okoline. Za 2017. godinu planira se rekonstrukcija levog krila Velike terase, završetak rekonstrukcije staze na peščanoj plaži, kao i izgradnja trim staze i tim bilding staze za posetioce na peščanoj plaži.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost