Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Danka Selić: BEOGRADSKI SAJAM GENERATOR NAŠE PRIVREDE

Danka Selić, generalni direktor Beogradskog sajma
Piše: Mitko Arnaudov

Sa Dankom Selić, generalnim direktorom naše čuvene kompanije,razgovarali smo o potencijalima i pravcima njihovog razvoja, prednostima u odnosu na konkurentske firme iz regiona i spremnosti da se realizuju sajamska ostvarenja velika na svetskom nivou.

Da li Beogradski sajam doprinosi procesu dinamiziranja srpske ekonomije?

U to nema nikakve sumnje. Štaviše, mislim da je to zapravo njegova osnovna funkcija, da u interakciji ne samo sa privrednim nego i sa celokupnim društvenim, socijalnim, međunarodnim, geopolitičkim okruženjem i okolnostima upravo srpskoj ekonomiji doprinese najviše što može, da joj donese najveću moguću korist. Kad se sagledaju okolnosti u kojima je Beogradski sajam počinjao svoj put kroz domaću i svetsku istoriju sajamske industrije, prvi put 1937. godine, a onda i 1957, nepogrešivo se dolazi do zaključka da je boljitak srpske privrede u celini, a ne prevashodno Beogradskog sajma kao pojedinačnog privrednog subjekta, bio i ključni pokretački motiv za njegov nastanak.

Kanali i sfere tog uticaja naše kompanije na srpsku ekonomiju su mnogobrojni, nekih čak možda nismo ni svesni, ali u istom kontekstu shvatamo i povratnu vezu – uticaj stanja srpske ekonomije na stanje u sajamskoj industriji, pa, naravno, i na Beogradski sajam kao njenu maticu. Ta interakcija je, reklo bi se, imanentno svojstvo poslovanja Sajma, bez obzira na to da li je shvatali i svodili na privođenje svetske ekonomije na noge domaćoj, ili promociju i ponudu domaćih dostignuća, proizvoda ili usluga svetskom tržištu, ili na standardne ekonomske i tržišne mehanizme sa kojima Sajam participira u budžetskoj, poreskoj, razvojnoj, obrazovnoj, socijalnoj i drugim sferama svakodnevnog života zemlje. Narodski rečeno, Beogradski sajam je u ponekim trenucima svoje istorije možda bio i žrtva vlastitog ekonomskog okruženja, ali ekonomsko okruženje nikada, nijedne sekunde, nije od Beogradskog sajma imalo ni najmanju štetu, nego isključivo manju ili veću korist. Zbog toga je i vaše pitanje odlično i, u godini sjajnih jubileja Beogradskog sajma, podstiče na evokaciju uspomena, pa i malo patetike, zašto ne!

Da li Beogradski sajam poseduje tehničke kapacitete za organizovanje događaja na nivou svetskih poznatih sajmova koje vidimo u Parizu, Frankfurtu, Londonu?

Preuzimam odgovornost da zvučim neskromno i pretenciozno, ali mi već imamo ne jedan nego nekoliko sajmova koji svojim gabaritima, performansama i uopšte sajamskim identitetom mogu da se, u pozitivnom smislu, porede i odmeravaju sa manifestacijama nekih od najpoznatijih evropskih i svetskih sajamskih centara. U zavisnosti od toga iz kog se ugla taj odnos vidi, razlika između nekih naših i svetskih manifestacija je mnogo manja nego između opšteg stanja privrede, tehničko-tehnološkog razvoja i svih drugih potencijala u kojima funkcionišu poznati svetski sajmovi i naš.

Time želim da kažem da mi dokazano imamo i tehničke i organizacione kapacitete za velika sajamska ostvarenja, da ta ostvarenja uspevamo da čak i vrhunski realizujemo, ali da to od nas zahteva i znatno veće kolektivne i lične, materijalne i finansijske napore, zapravo samopožrtvovanje. Ona razlika, koja se ipak vidi, bez obzira na to koliko se mi trudili da bude što manja, najpre je uočljiva u vizuelnom kontekstu, stanju sajamskih objekata i neposrednog sajamskog okruženja, građevinskoj i saobraćajnoj infrastrukturi, informatičko-komunikacionoj ponudi sa kojom se posetioci danas susreću i pre nego što uđu u sajamski prostor... Sve to pokušavamo da dostignemo, da budemo ukorak sa konkurencijom ma koje vrste, a uspevamo više nego što to neki skeptici žele da priznaju.

Kako biste ocenili efektivnost Beogradskog sajma u odnosu na ostale sajmove u regionu, kao što su u Zagrebu, Ljubljani, Sofiji, Solunu, Skoplju?

ili namerno, upotrebili ste reč efеktivnost, koja, da bi bila objašnjena, traži veoma suptilnu i kompleksnu ekonomsku, tržišnu, pa i marketinšku analizu, za koju verujem da u izboru sajmova koje ste pomenuli ne bi ni mogla da da verodostojne rezultate. Radi se o tome da bi, uprošćeno shvaćeno, trebalo uporediti veoma široku lepezu ionako teško merljivih poslovnih efekata i najrazličitijih drugih, kratkoročnih i dugoročnih posledica sajamskih aktivnosti pojedinih sajmova s nekakvim projektovanim istovetnim ulaznim parametrima – brojem i vrstom izlagača, njihovim i vašim troškovima, svim onim što čini jedan poslovni input, ali kvantitativno sveden na istu startnu poziciju za sve.

S jedne strane, prema svim ili gotovo svim fizičkim parametrima, Beogradski sajam je u odnosu na regionalnu konkurenciju apsolutni lider. Imamo i najveći obim poslovanja, najviše izlagača, najveću posetu, za razliku od nekih drugih, i poslujemo pozitivno. Ukratko, zaista smo najveći. Međutim, istini za volju, da bismo vlastitu efektivnost uporedili sa efektivnošću, na primer, sajma u Ljubljani, trebalo bi do detalja istražiti velike i komplikovane razlike u privrednim i ekonomskim ambijentima, finansijskim infrastrukturama, funkcionisanju tržišnih mehanizama i svemu drugom što taj ambijent podrazumeva. Ne zaboravite da neki od ovih sajmova posluju pod kišobranom bitno drugačijih pravila Evropske unije, ali i privilegija te iste unije. Možda bi najbanalnije svođenje na jezik prakse bilo upoređivanje BDP-a Srbije i Slovenije, ili Srbije i Grčke, kako bi se dočarale razlike u efikasnosti i efektivnosti privrednih sistema pa, u krajnjem slučaju, i kompanija iz sajamske industrije.

Ove primere navodim samo kao razlog za ustručavanje da se prema ovim ozbiljnim poslovnim kategorijama određujem neobavezno, iako je tvrdnja o našem liderstvu čvrsta kao kamen. Nisu, konačno, za zanemarivanje ni saznanja od najmanje tri menadžmenta sajmova koje ste pomenuli da im je upravo Beogradski sajam uzor.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost