Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Darko Bulatović: NIŠ – BUDUĆI CENTAR NAPREDNIH TEHNOLOGIJA

Darko Bulatović, gradonačelnik Niša
Piše: Milica Krivokapić

O geoekonomskoj poziciji najvećeg grada juga Srbije i privrednim potencijalima koji iz te pozicije proizilaze razgovarali smo s gradonačelnikom Niša Darkom Bulatovićem, koji za Srpsku ekonomiju govori i o načinima privlačenja direktnih stranih investicija, reindustrijalizaciji i ekonomskom potencijalu aerodroma Konstantin Veliki

Imajući u vidu činjenicu da se vaš grad nalazi na liniji Koridora 10 sa istočne strane, odnosno da je tu krak ka bugarskoj i makedonskoj granici, da li smatrate da je privreda Niša po svojoj geoekonomskoj poziciji jedna od ključnih na putu ekonomskog oporavka Srbije?

Geografski položaj Niša nesumnjivo predstavlja strateški potencijal i ima važnu geoekonomsku poziciju na putu ekonomskog oporavka cele Srbije. Kako se nalazi na raskrsnici najvažnijih balkanskih i evropskih putnih i železničkih saobraćajnih pravaca koji vode od zapada ka istoku i od severa ka jugu, po konačnom završetku kraka Koridora 10 ka bugarskoj granici i dela ka makedonskoj granici položaj Niša biće još atraktivniji za nove investitore, a to će pogodovati i razvoju postojećih preduzeća, kako domaćih tako i stranih. S razvojem međunarodnog aerodroma Konstantin Veliki, drugog po veličini putničkog i kargo aerodroma u Srbiji, privredni potencijali Niša postaju dostupniji svim potencijalnim investitorima, dok postojećoj privredi otvaraju nove mogućnosti u poslovanju širom Evrope. Ekonomski napredak Niša i iskorišćenost njegovih potencijala u velikoj meri utiču na napredak Srbije i uslov su za njen ravnomeran razvoj.

Koje su mere koje Grad Niš preduzima za privlačenje direktnih stranih investicija?

Podrška koju lokalna zajednica pruža investitorima preko uredbe Vlade Republike Srbije ogleda se u investicionim olakšicama kao što su otuđenje ili davanje u zakup građevinskog zemljišta u vlasništu države bez nadoknade ili po ceni nižoj od tržišne, kao i u umanjenju doprinosa za uređenje gradskog građevinskog zemljišta u skladu sa odlukom Skupštine Niša i na osnovu potreba investitora. Podršku Grada Niša predstavlja i Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj, zvanično otvorena 2009. godine, u okviru USAID MEGA programa, uz finansijsku i tehničku podršku LEDIB programa danskog ministarstva spoljnih poslova, kao tadašnja jedinica s posebnim položajem u Službi za poslove gradonačelnika. Od 1. januara 2017. godine, odlukom o promeni Statuta Grada Niša, kao jedna od službi Grada Niša obrazovana je Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj i projekte, u cilju objedinjavanja projektne i investicione aktivnosti u gradu, čime gradsko rukovodstvo središte svog delovanja usmerava na privlačenje investicija i poboljšanje ekonomske slike grada, realizacijom razvojnih i investicionih projekata i upravljanjem instrumentima lokalne razvojne politike. Infrastrukturno uređenje raspoloživih grinfild lokacija u vlasništvu Grada Niša takođe je jedan od napora gradske vlasti da stvori uslove za dolazak novih investitora, a broj novootvorenih kompanija od otvaranja Kancelarije dokaz su da ta podrška predstavlja značajnu podršku investitorima. Takođe, Grad investitorima nudi i raspoložive braunfild lokacije i preuzima komunikaciju između potencijalnih investitora i vlasnika braunfilda, uz podršku u svim fazama realizacije investicije.

Koja je najveća investicija u Nišavskom okrugu?

Sa stanovišta vrednosti, najveću investiciju u našem okrugu imala je kompanija Philip Moris, u okvirnom iznosu od milijardu evra. Sa stanovišta zaposlenosti, na području Nišavskog okruga najznačajnije rezultate je postigla kompanija Jura Corporation i njena sestrinska firma Shinwon, sa ukupno 3.000 zaposlenih radnika. Što se područja grada Niša tiče, kompanija Johnson Electric će ugovornom obavezom zaposliti 3.400 radnika. Na području Niškog regiona, nemačka kompanija Leoni u delu zapošljavanja postiže najbolje rezultate, angažujući u fabrikama u Prokuplju i Malošištu 5.000 radnika, dok je u Nišu zaključila ugovor za izgradnju kapaciteta i zapošljavanje još 2.200 radnika.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost