Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Aleksandar Šapić: VIŠE SAM TROŠIO KAO VATERPOLISTA

Piše: Momčilo Antonijević

I ja sam za podsticanje domaće ekomonije, ali moramo se potruditi da ona bude što konkurentnija. Ne možete nikoga naterati da kupi nešto domaće ako je to daleko ispod kvaliteta nečeg što dolazi spolja. To je suštinski problem. A pošto smo pustili da tržište bude potpuno liberalno, došli smo do toga da jako malo naše robe može da se takmiči sa svetskom, i po ceni i po kvalitetu. Nema to, dakle, veze sa kupujmo, nego s tim što mi u Srbiji više ništa kvalitetno ne možemo da proizvedemo. To je posledica poslednjih 30 godina politike, konstatuje u razgovoru za Srpsku ekonomiju Aleksandar Šapić, predsednik opštine Novi Beograd  

Da li više koristite keš ili karticu?

Zavisi, kako kad, verovatno identično.

Ne razumem se u modu, nemam neku vrstu pasije, niti sam zaljubljenik u nešto toliko da to moram da kupim po svaku cenu

Imate li neku ušteđevinu u banci?
Imao sam do 2008. godine, a onda se desila ona velika ekonomska kriza, i tada nijedna banka kod nas nije mogla, kao što nisu mogle ni najveće banke u inostranstvu, da vam garantuje za ulog veći od 50.000 evra. I onda je krenulo masovno povlačenje novca iz banaka. I ja sam postupio po onoj narodnoj – kud svi Turci, tud i mali Mujo – tako da sam i ja povukao ušteđevinu koju sam zaradio tokom duge karijere. Uspeo sam, dakle, sebe da obezbedim, ali trenutno nemam znatnijih sredstava u bankama. 

Odlučili ste za slamaricu?
Da, jer sam još prilično uplašen od banaka. 

Koja je najskuplja stvar koju ste kupili?
Verovatno auto, ako ne računamo nekretnine, možda sat, ali nisam čovek koji pati za skupim stvarima. Automobili me jednostavno ne fasciniraju. Bilo me je sramota kad sam bio mlađi što su se svi dečaci razumeli u kola, a ja nisam, ali danas me nije sramota da to javno kažem. 

Postoji li nešto za šta izdvajate novac bez ozbiljnijeg razmišljanja?
Ne razumem se u modu, nemam neku vrstu pasije, niti sam zaljubljenik u nešto toliko da to moram da kupim po svaku cenu. Zaljubljenik sam u ono što radim u tom momentu. 

Nisam pristalica kredita, ali razumem da su nekom neophodni za život. Srbija bi bez njih uvenula

Postoji li nešto što ste želeli da kupite, ali niste uspeli?
Ne. Uopšte nisam imao želje te vrste. Uvek sam želeo da budem najbolji vaterpolista na svetu, i to sam uspeo.

Kad ste više trošili kao sportista ili kao političar?
Kao vaterpolista.

Volite li da idete u šoping?
Ne, to mrzim. To najviše mrzim. Ako nešto ne volim, to je da idem po radnjama i da biram stvari. Ne prija mi odlazak u šoping. Idem jedino kada baš moram da kupim garderobu, ali voleo bih kada bi me neko zamenio u tom poslu. 

Kada biste dobili znatniju svotu novca, u koji biznis biste uložili? 
Postoje sredstva koja sam zaradio u vaterpolu i koja sam uložio s prijateljima, ali ja se ne bavim tim biznisom. Ne znam u šta bih uložio. Možda bih se vratio sportu. Fokusiran sam trenutno samo na ovaj politički posao, ne mogu paralelno da vodim kafić ili restoran i opštinu. Ako hoćete nečim ozbiljno da se bavite, to ne mogu biti dve stvari u isto vreme.  

Šta je za vas ekonomija?
Ekonomija je u današnje vreme najveći državni problem svih zemalja, uključujući Srbiju. U suštini, sve se vrti oko nacionalne ekonomije. Snaga ili geopolitički uticaj svake zemlje direktno su povezani sa ekonomijom.

Kako raspolažete opštinskom kasom?
Živim kao neko ko ne voli preterano da ulazi u dugove ili da uzima kredite za nešto što sebi ne može da priušti. I opština koju vodim ne duguje više nikom ništa. Vratio sam sve dugove koje su ostavile prethodne vlasti. Pokušavam da svojom idejom i angažovanošću doprinesem da planski vodimo budžetska sredstva i da građani vide ili osete te naše rezulate. 

A porodičnim budžetom?
Na isti način kao i opštinsku, vodim i porodičnu ekonomiju. Novac treba trošiti isključivo na stvari koje su vam neophodne za život ili na one koje će vas činiti srećnim i zadovoljiti vaše potrebe. Ne treba novac trošiti shodno trendu, niti se treba zaduživati. 

Ne volim šoping. Idem jedino kada baš moram da kupim garderobu, ali voleo bih kada bi me neko zamenio u tom poslu 

Niste pristalica kredita?
Ne, ali razumem da su nekom neophodni za život. Srbija bi bez njih uvenula.

Kako reagujete kad čujete reklamu “Kupujmo domaće”?
I ja sam za podsticanje domaće ekomonije, ali moramo se potruditi da ona bude što konkurentnija. Ne možete nikoga naterati da kupi nešto domaće ako je to daleko ispod kvaliteta nečeg što dolazi spolja. To je suštinski problem. A pošto smo pustili da tržište bude potpuno liberalno, došli smo do toga da jako malo naše robe može da se takmiči sa svetskom, i po ceni i po kvalitetu. Nema to, dakle, veze sa kupujmo, nego s tim što mi u Srbiji više ništa kvalitetno da ne možemo proizvedemo. To je posledica poslednjih 30 godina politike. Ja bih to malo drugačije, ali polako.

Ko je najbolji ekonomista u vašem okruženju?
Možda sam ja, što nije dobro. Bilo bi dobro da je neko drugi.

Znate li koliko sada imate novca u novčaniku?
Recimo, oko 10.000-15.000 dinara.

Hoćete li platiti ovo naše piće?
Hoću, naravno.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost