Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jovan Stojanović: ZA USPEH SMO NAJODGOVORNIJI ISKLJUČIVO SAMI

JOVAN STOJANOVIĆ, GENERALNI DIREKTOR DIRECT MEDIA SERBIA
Piše: Danka Milošević

Jedna ste od vodećih medijskih agencija i postavili ste visoke kriterijume u poslovanju. U kom smeru ćete u budućnosti razvijati posao?
Direct Media je odavno prerasla okvire medijske agencije, iako smo ponosni na činjenicu da smo svoj imidž najvećeg i najprofesionalnijeg partnera oglašivačima u prvoj dekadi poslovanja gradili najpre na planiranju i zakupu medija. Već dugi niz godina to jednostavno nije dovoljno, pa kao najveći medijski sistem u regionu pružamo daleko širi spektar komunikacijskih usluga. Za razliku od vremena od pre petnaestak godina, kada se od agencija očekivalo da budu specijalizovane za određene usluge, danas kao da je taj krug zatvoren, pa se očekuje kompletna usluga na jednom mestu. Ovo se najpre odnosi na strategije koje oglašivački vek proizvoda ili usluge oblikuju i prate od samog početka do konačnog prodajnog uspeha. U tom cilju, Direct Media postaje više od onoga što je bila juče, postajemo full service sistem u kome će naši prijatelji, naviknuti na nivo usluge koji su od nas dobijali, moći od nas da zahtevaju da im pomognemo i u drugim srodnim oblastima naše industrije – prvobitno u strateškom pozicioniranju Brenda, u PR-u, kreativi. Agencija u budućnosti neće više imati digitalni sektor, već će u osnovi biti digitalna, i to će biti baza za sve buduće zajedničke uspehe nas i naših partnera. Samim tim, smatram da u narednom periodu potencijalno tržište za naše usluge ne mora obavezno ostati samo region Jugoistočne Evrope, gde trenutno poslujemo.

U čemu se ogleda vaša društvena odgovornost?
Mnogo pre nego što se taj termin odomaćio na tržištu, od samog našeg osnivanja smatrali smo da je jednostavno naša dužnost da pomognemo gde i koliko je to moguće, mimo svetala medijskih reflektora. Biti odgovoran za nas u DM podrazumeva kompleksan set vrednosti i, u skladu s tim, određeno ponašanje prema zaposlenima, partnerima, tržištu, životnoj sredini i lokalnoj zajednici. Želja da doniranjem talentovanih sportista pomognemo njihov lični sportski uspeh i promociju zemlje, prilika da kroz pro bono rad pomognemo udruženjima kao što je NURDOR, izložba Doživi Teslu u virtuelnoj realnosti, koju smo poklonili Muzeju Nikole Tesle u Beogradu pokušavajući da na moderan i atraktivan način najvećeg naučnika sa ovih prostora približimo bez granica svima na svetu, manifestacije su onoga što je, po mom mišljenju, jednostavno obaveza svake uspešne kompanije u zemlji.

Šta vam je prioritet u stvaranju medijskih i komunikacijskih strategija?
ROI u svakom smislu. Povraćaj investicije u oglašavanje za naše partnere. Fokus nam je na efikasnosti kampanja, odnosno na vidljivim i merljivim rezultatima onoga što klijenti ulažu kroz oglašavanje. Iza toga stoji precizan sistem merenja i evaluacije kampanja i naš Science + Art pristup samom kreiranju kampanja u kojem značajan deo odlazi na iznalaženje inovativnih načina komunikacije sa potrošačima. Moderne tehnologije, koje poslednjih nekoliko godina naš Kreativni i Research sektor pionirski upotrebljavaju u kreiranju kampanja, takođe imaju važnu ulogu, jer se težište pomera na iskustvo korisnika i potrošača – sa storytelling na storyliving, koji će umnogome diktirati kupovne navike u budućnosti, a posebno mladih generacija na putu stasavanja u zrelo potrošačko doba. Ja sam mašinac po struci, a kod inženjera su stvari prilično jednostavne – ako neko od svakog dinara uloženog u oglašavanje napravi dva ili više, znači da smo svi zajedno uspeli.

Sistem koji ste izgradili uživa veliku reputaciju, a 2016. je jubilarna godina za agenciju Direct Media Srbija. Šta biste istakli kao njene najveće uspehe, a šta kao propuste?
Naš sistem se zasniva na stručnosti naših ljudi, na zajedničkoj želji da se usavršavaju i partnerima pruže vrhunsku uslugu. Najvećim uspehom smatram to što se taj profesionalni, pa i ljudski kod zadržao kao snažan deo našeg korporativnog identiteta izuzetnosti. Mlade ljude koje zapošljavamo biramo na osnovu tih vrednosti, oni ih dalje kroz rad u našem sistemu nadograđuju, primenjuju i prenose. To je formula uspeha, voditi grupu ljudi koji su doslovce jedna velika porodica, svakoj kompaniji jednostavno mora doneti ne samo stabilan i kontinuiran rast već i lidersku poziciju. S druge strane, odnosi poverenja koje smo izradili kroz više od 500 ostvarenih partnerstava za ovih petnaest godina govore dovoljno o tome kako percipiramo uspeh. Merimo ga jedino rastom poslovanja naših partnera, a ponosni smo što smo doprineli njihovim rezultatima. 
Propuste smo pravili kao i svi drugi, a verovatno sam najviše ljut kada shvatim da smo neke stvari koje smo uradili i koje su se pokazale kao izuzetne mogli da uradimo mnogo ranije.

Kada sumirate svoju karijeru, koja karakterna osobina vas je dovela do pozicije direktora Direct Media Srbija
Verovatno najteže pitanje… Moram da priznam da sam, kao i  verovatno većina nas koji smo u poslu 15 i više godina, ovim počeo da se bavim sasvim slučajno. Imao sam sreću da uđem u industriju u kojoj su poželjni kvaliteti tehnički obrazovanih ljudi i da dođem u kompaniju koja je u tom trenutku počinjala da raste i imala šta da ponudi mladima i ambicioznima. Verovatno najviše sreće imao sam zbog toga što sam došao u jednu od retkih kompanija postavljenih na etičkim principima, koji su jedino i mogli da me zadrže na jednom mestu 15 godina. Svako jutro, kao i većina mojih saradnika, dolazim na posao sa osmehom na licu, u grupu ljudi koje na prvom mestu volim kao prijatelje. Gradili smo međusobno poverenje kroz sav taj zajednički rad. Neki od nas su se pokazali kao bolji u razumevanju potreba partnera, neki u razumevanju toga kako da naprave win-win odnos i sa oglašivačem i medijima, neki su pravili strategije kakve ja nisam umeo. Ja sam se verovatno tu nametnuo sposobnošću da određene situacije i posledice određenih poteza analiziram i predvidim bolje nego većina. Uz to, smatram da smo za uspeh, kako lični tako i kompanijski, najodgovorniji isključivo mi sami. Ako tome dodate to da jednostavno ne volim da gubim… U svakom slučaju, sve dobro i loše što smo napravili, napravili smo zajedno i, ko god da je od nas nekoliko top-menadžera DM Beograd vodio kompaniju u prethodnom periodu, kao tim bismo, siguran sam, napravili isti ili veći uspeh.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost