Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Osiguranje je ulaganje u budućnost

Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije
Piše: Danka Milošević

Efekat do sada sprovedenih reformi na premiju osiguranja je spor, ali vidljiv. Kako u intervjuu za Srpsku ekonomiju kaže Duško Jovanović, generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije, očekuje se da u ovoj godini BDP raste više nego prethodne i dostigne nivo od 3%, a sledeće od oko 3,5. To su dobri i pozitivni znaci. Ali, da bismo i u osiguranju mogli da govorimo o snažnom rastu, potrebno je da kupovina polise postane obavezna stavka u domaćinstvu. Kod nas je, ističe Jovanović, najveći problem da unapred shvatimo da će nam osiguranje možda biti potrebno i da će nas zaštititi, te da je to model ponašanja koji treba promeniti.

Garantni fond pri Udruženju osiguravača Srbije osnovan je 1997. godine radi pružanja ekonomske zaštite putnicima i trećim oštećenim licima koja su pretrpela štetu u saobraćajnoj nezgodi. Šta garantuje taj fond? U kojim slučajevima je dužan da isplati odštetu i koliko na to treba čekati?

Garantni fond garantuje da će šteta biti isplaćena svima koji imaju pravo na naknadu štete ukoliko je ona nastala u saobraćajnoj nezgodi. Štetu, inače, nadoknađuju društva za osiguranje koja su izdala polisu osiguranja za vozilo kojim je šteta pričinjena. Ali, ako to vozilo nema polisu, a moralo je da je ima, onda je tu Garantni fond. Dakle, fond isplaćuje štetu nastalu upotrebom motornog vozila, vazduhoplova, čamca ili drugog prevoznog sredstva čiji vlasnik nije zaključio ugovor o obaveznom osiguranju, a bio je dužan da to učini, zatim nepoznatog motornog vozila, vazduhoplova i čamca, i konačno, prevoznog sredstva koje je bilo osigurano kod osiguravajućeg društva nad kojim je pokrenut stečajni postupak. Garantni fond ima obavezu da isplati naknadu štete u istom obimu i prema istim uslovima kao da je na dan nastanka štete bio zaključen ugovor o obaveznom osiguranju, dakle, do iznosa kojim je, prema zakonu, ograničena obaveza osiguravajućih društava. Zato kažemo da je Garantni fond pri Udruženju osiguravača Srbije garant da će šteta biti nadoknađena svima koji na to imaju pravo. Što se tiče rokova, svi odštetni zahtevi se rešavaju efikasno i u zakonskom roku i, ono što je najvažnije, šteta se uglavnom rešava van sudskog spora. U prošloj godini je, od ukupno isplaćenih odštetnih zahteva, 89 odsto isplaćeno u redovnom postupku, a 11 odsto u sudskom.
 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost