Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nestrpljivost je dobar pokretač

Norbert Bekman, direktor Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru
Piše: Mitko Arnaudov

Norbert Bekman, direktor Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, koja je ovde prisutna od 2001. godine, kaže  za Srpsku ekonomiju da je od tada do danas upravo u oblasti ekonomije Srbija ostvarila znatan napredak.

Kako ocenjujete saradnju sa vlastima, strankama i NVO u Srbiji i kakva je ona danas u odnosu na pre 16 godina?

Siguran sam da svaka rasprava o razvoju Srbije koja se prikaže u poznatim novinama i časopisu pomaže i utiče na to da se kreira pozitivna slika o zemlji. Upravo u oblasti ekonomije ona je ostvarila znatan napredak. Pošto Fondacija Konrad Adenauer 2017. slavi 20-godišnjicu svog rada u Srbiji, jer prvih nekoliko godina nije bila registrovana ovde, mi smo i institucionalno pratili rast i razvoj Srbije. Ja sam ovde poslednje dve godine i to je period koji sam pratio lično, a iz razgovora s kolegama znam kako se razvoj odvijao ranije. I iz moje perspektive, Srbija je u protekloj deceniji ostvarila ogroman napredak u oblasti demokratije i privrede i društvenopolitički se razvila. Zajedno s vladom, trenutno odlično radimo.

Jedan od najznačajnijih podsticajnih elemenata i motor te saradnje jeste proces integracije u Evropsku uniju. Priključenje Srpske napredne stranke Evropskoj narodnoj partiji predstavlja značajnu prekretnicu. To povezivanje dobro je ne samo za razvojna iskustva na evropskom nivou već i za ubrzavanja svih oblasti reformi. Naravno, da bismo ostvarili kompletan uvid u politički život u Srbiji, negujemo kontakte sa svim drugim političkim predstavnicima. Pre svega, tu je Savez vojvođanskih Mađara, koji je takođe član Evropske narodne partije. U redovnom smo kontaktu i sa opozicionim strankama, ako se izuzmu samo dve ili tri s kojima nemamo potrebu da razgovaramo. Slično važi i za saradnju s nevladinim organizacijama. Razvoj demokratskog društva zavisi od razvoja i napretka civilnog, odnosno od toga na koji način su strukturisani i u kojoj meri su demokratske razne inicijative onih udruženja koja se bave građanskim radom. Za nas su od velikog značaja omladinske inicijative koje rade u okviru univerziteta, sarađuju sa univerzitetima i pozorištima i uopšte se bave kulturnom saradnjom, a naravno, i inicijative i udruženja koja se bave sličnim stvarima, poput dijaloga između Beograda i Prištine.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost