Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zapadnom Balkanu su potrebne hard i soft infrastruktura

Danijel Berg, direktor za Srbiju Evropske banke za obnovu i razvoj
Piše: Ljiljana Staletović

Sagovornik Srpske ekonomije Danijel Berg, direktor za Srbiju Evropske banke za obnovu i razvoj, u obraćanju učesnicima Bečkog ekonomskog foruma prošlog meseca u Beogradu, skrenuo je pažnju na tvrdu i meku infrastrukturu na Zapadnom Balkanu i ukazao na probleme s kojima se suočavaju strani investitori.

Da li Zapadni Balkan ima putnu infrastrukturu koja je prihvatljiva za strane investitore?

Mislim da se svi mi slažemo da infrastruktura na Zapadnom Balkanu može biti poboljšana, i to je deo uloge koju ima Evropska banka za obnovu i razvoj. Ja sam na konferenciji Bečkog ekonomskog foruma koja je ove godine održana u Beogradu pomenuo da EBOR finansira infrastrukturne projekte kao što su železnička infrastruktura, koja funkcioniše veoma sporo, i putna infrastuktura, koja nije pogodna za biznis ili turizam. Generalno, sistem ne promoviše jug-sever ili istok-zapad konekcije. Mi radimo na tom problemu sa svim zemljama Zapadnog Balkana i fizička infrastruktura polako se poboljšava. I ovde mi radimo sa Evropskom međunarodnim finansijskim institucijama. To je takozvana hard infrastruktura, fizička infrastruktura. U isto vreme, vlade Zapadnog Balkana treba da rade na mekoj infrastrukturi. To bi značilo kreiranje sistema koji će omogućiti jednostavnije procedure na granicama i brži protok robe preko njih, to znači deljenje informacija o standardima, više otvorenosti za transport, više otvorenosti za razmenu informacija, razmenu radne snage. Verujem da postoje rešenja za Zapadni Balkan (za tešku i meku, odnosno hard i soft infrastrukturu), ali to zahteva vreme i materijalna sredstva kako bi se kretanje nastavilo u pravom smeru.

U kojim delovima zapadnobalkanskog regiona su strane investicije najpoželjnije?

Na umu imam dve stvari. Prvo, svaka država je različita. Svakako, Albanija, Hrvatska, Crna Gora su fokusirane na turizam. Srbija može da bude fokusirana na određene oblasti turizma, ali ona ima razvijenu logistiku; ona može da se koncentriše na biznis u poljoprivredi, obnovljivu energiju. U celom regionu mi vidimo investicije u oblastima kao što su IT sektor, tekstil, proizvodnja auto-delova. Smatram da definitivno postoje prilike za investiranje u svim zemljam regiona. Mnogi investitori dolaze ovde kako bi izvukli povlastice i dobre lokacije, dolaze kako bi imali benefite na osnovu jeftine radne snage i benefite na osnovu regionalnih prilika, kao što su izvoz na veća tržišta, mislim na ceo Zapadnobalkanski region, ili na tržištu Evropske unije.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost