Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Tatjana Lukić: BUDUĆNOST U OBLACIMA

TATJANA LUKIĆ, DIREKTOR PRODAJE MICROSOFT POSLOVNIH REŠENJA ZA ISTOČNU EVROPU
Piše: Danka Milošević

Istraživanja globalnih analitičkih kuća koje se bave rezultatima implementacije ERP i CRM poslovnih rešenja u svetskoj privredi beleže da se povećanje dobiti u firmama koje su ih primenile kreće od 10 do 30 odsto, usled povećanja produktivnosti zaposlenih, poboljšanja efikasnosti procesa ili smanjenja operativnih troškova. Podatke u ekskluzivnom intervjuu za “Srpsku ekonomiju” otkriva regionalni direktor prodaje “Microsoft” poslovnih rešenja Tatjana Lukić, mlada uspešna žena koja je u “Microsoft” došla kako bi vodila segment poslovnih rešenja na tržištu Srbije, dok danas njen angažman obuhvata 15 zemalja centralno-istočne Evrope. Ona ističe dinamični uspon kompanije “Microsoft” osvajanjem naprednih tehnologija i plasmanom najsavremenijih informatičkih rešenja, koja svakom pojedincu i organizaciji na planeti omogućavaju da postignu više. Upravo je u ovoj viziji, koja njenoj kompaniji daje poseban pečat u oštroj svetskoj konkurenciji, Tatjana pronašla i svoj poslovni izazov, a kako priznaje, cela karijera joj je satkana od izazova. 

– Moj san kao studenta ekonomije na Beogradskom univerzitetu, a potom i magistarskih studija na Centralnoevropskom univerzitetu, bio je da postanem guverner Narodne banke. Sticajem okolnosti sam, nakon završetka studija iz oblasti bankarstva i finansija, na samom početku karijere iskoračila u IT industriju. Sam taj iskorak bio je veliki izazov, jer tada nisam znala mnogo o informacionim tehnologijama, pa sam morala da prođem zahtevnu obuku. Sticanje tehnoloških znanja bio je moj prvi izazov, a usledili su novi, koje sam sa uspehom savladavala i iz svakog izlazila osnažena i bogatija za nova iskustva i saznanja. Kao i u prethodnim firmama u kojima sam radila, tako sam i u kompaniji „Microsoft“ napredovala i preuzimala nove, kompleksnije dužnosti. Sama ta činjenica – da imate novi zadatak s većim budžetom, novim klijentima i većom teritorijom – predstavlja veliki izazov i motiviše me da postignem više. Izazovi su mi na neki način postali potreba, pa kada ih nema, onda ih sama pronalazim – objašnjava Tatjana Lukić.

RAD OD KUĆE I KANCELARIJA U TELEFONU


– Meni se najviše dopada, a to je ono što živimo mi u kompaniji „Microsoft“, što više nema potrebe da svakodnevno dolazite u kancelariju. Model rada od kuće je kod nas vrlo zastupljen, pa se dešava da na nekom konferencijskom pozivu sa više učesnika možete čuti kako u nečijem stanu u pozadini laje pas ili se čuje dečja graja. To je opšteprihvaćeno i uobičajeno. S jedne strane se možda više radi, ali fizički ste prisutniji u porodici i privatne obaveze možete lakše uskladiti s poslovnim. 

Na poziciji kao što je moja, regionalna, moja kancelarija je moj mobilni telefon, u kojem je instalirano sve potrebno i za virtuelne sastanke i za one uživo, što mi omogućava da svoj posao obavljam sa bilo koje lokacije. Pomoću “Outlook” kalendara znam kada i koga od kolega gde mogu naći i kada su slobodni za sastanak. Virtuelne timske sastanke sa svojim zaposlenima, koji su rasuti po 15 zemalja sveta, organizujem koristeći „Skype for Business“ i sa timom delim prezentacije, dogovaram se o aktivnostima i sarađujem na izradi izveštaja. 

 „Microsoft“ je u Davosu napravio iskorak s terminom „četvrta industrijska revolucija“. Koliki je to izazov za planetu?
– To je potpuno redefinisanje načina na koji živimo,radimo i komuniciramo – “Microsoft” to naziva digitalnom transformacijom. Kada govorimo o četvrtoj industrijskoj revoluciji, važno je znati da skoro 30 odsto današnjih zanimanja, možda i više, za dvadesetak godina više neće postojati. Sva ta mehanička, repetativna zanimanja uglavnom će biti eliminisana, zamenjena veštačkom inteligencijom. To se već desilo u prerađivačkoj industriji, gde su digitalizacija proizvodnje i roboti dobrim delom zamenili ljudsku radnu snagu, a sada su u fokusu uslužne delatnosti, kao banke ili šalteri. Ni u Srbiji više ne morate da idete na šalter da čekate izvod, uradite transfer sredstava ili platite porez, sve možete obaviti putem interneta. 
Mobilni telefoni i online banking napravili su revoluciju u  bankarstvu, što će dovesti do toga da u budućnosti šalterski službenici možda više neće postojati, nego će njihove poslove obavljati “virtuelni asistent” kao što je “Microsoft Cortana”, koji će biti u stanju da svakom klijentu ponudi personalizovanu uslugu na osnovu saznanja dobijenih korišćenjem tzv. machine learning tehnologije. 
„Microsoft“ je izuzetno aktivan u ovoj sferi i razvija savremena rešenja bazirana na našoj “Azure Cloud” tehnologiji i vezana za tzv. IoT ili “internet stvari”. IoT je koncept umrežavanja predmeta oko nas putem senzora i transmitera koji sabiraju podatke i šalju ih u oblak, gde se ti podaci obrađuju pomoću naših “BI” analitičkih rešenja. Kao rezultat dobijate podatke koji se mogu koristiti za upravljanje na daljinu, predviđanje, preventivno održavanje ili automatizaciju procesa. Na primer, u poljoprivredi, kombinacijom podataka dobijenih od senzora na njivama i dronova koji nadleću te njive, možete dobiti niz podataka o stanju i kvalitetu zemljišta i stanju useva. Ti podaci se obrađuju u oblaku i na osnovu unapred definisanih parametara automatski se kreiraju zadaci i dodeljuju ljudima i tehnici, bez ljudske intervencije. To je samo jedan od primera onoga što nas čeka.

Za koja „Microsoft” poslovna rešenja su srpske firme danas najviše zainteresovane?
– To su ERP i CRM informacioni sistemi, tačnije rešenja za integrisano upravljanje celokupnim poslovanjem. Oni pokrivaju i automatizuju sve poslovne funkcije, od planiranja i budžetiranja, preko nabavke, prodaje, proizvodnje i zaliha, do upravljanja projektima i ljudskim resursima. Tu su i rešenja za upravljanje odnosima sa klijentima, automatizaciju marketinga i korisničkih servisa. Sa više od 250 implementacija u Srbiji, kako u domaćim firmama tako i stranim poslovnicama, Microsoft Dynamics NAV, AX i CRM su vodeća poslovna rešenja na srpskom tržištu. 
Našim rešenjima privrednici se okreću u stadijumu kada se njihovo poslovanje usložnjava, kada izlaze na regionalna ili globalna tržišta, kada raste broj kupaca, dobavljača, zaposlenih, broj transakcija i operacija. Veliki broj srpskih kompanija još uvek ima informacione sisteme iz ranijih vremena, koji su pravljeni za njih po nekim zastarelim standardima, i uglavnom su vrlo nefleksibilni i prevaziđeni. Kompanije koje prepoznaju značaj i potencijal savremenih informatičkih rešenja za unapređenje poslovanja okreću se nama. Takve su, na primer „Forma ideale“, jedan od vodećih srpskih brendova, koji je pre godinu dana sa uspehom završio implementaciju „Microsoft Dynamics NAV” rešenja, ili “Bekament”, sjajan primer snage domaćeg porodičnog preduzetništva, koji je prepoznao potrebu za informatizacijom svog poslovanja i sa uspehom implementirao “Microsoft Dynamics AX” . Imamo još puno primera takvih kompanija. Moram naglasiti da ovakvi projekti zahtevaju znatnu investiciju, koju preduzeća ne mogu tako lako podneti. Ono što vidim u zemljama u okruženju, u Bugarskoj na primer, jeste da lokalna preduzeća dobijaju podršku za IT investicije iz državnih fondova, a najčešća kroz raznovrsne programe EU. To je nešto čemu se mi nadamo u budućnosti – da će i Srbija dobiti pristup takvoj vrsti finansiranja. To bi većem broju domaćih firmi olakšalo da investiraju u savremene informacione tehnologije, da se digitalizuju i da automatizuju svoje procese i, shodno tome, podignu produktivnost i efikasnost svog poslovanja.

Tu se odmah nameće i pitanje ljudskih resursa. Koliko to traži mlade lidere, nove ljude, novo obrazovanje i nov pristup?
– Vrlo lepo ste to uočili. S jedne strane, digitalna transformacija o kojoj danas govorimo zahteva radikalnu promenu sistema obrazovanja, kako bi se kreirali kadar i znanja potrebna za budućnost. U celoj Evropi, ne samo kod nas, beleži se nedostatak IT resursa, prvenstveno programera i inženjera, a zatim i ljudi vezanih za prodaju i održavanje ovakvih sistema i rešenja. Srbiji je i te kako potrebna dodatna informatička edukacija, počevši od osnovne škole, koja ne bi bila usmerena samo na inženjerska, nego uopšte na praktična znanja vezana za informacione tehnologije. Kompanije koje žele da zadrže i privuku mlade ljude koji sada izlaze iz škole, a koji će za nekoliko godina biti dominantan deo zaposlenih stanovnika Srbije, moraće da im ponude savremene alate i bolje uslove za rad. Ne možete mladog inženjera elektrotehnike ni sada, a ni za pet ili 10 godina, zadržati u firmi u kojoj je sve zastarelo. Dakle, uz izmene u školskom sistemu, i same firme moraju biti svesne da moraju da naprave atraktivno radno okruženje za buduće mlade lidere 21. veka.
S druge strane, optimista sam kada pogledam na koji način Srbija, koja ima relativno staro stanovništvo, s prosekom od preko 40 godina, upotrebljava savremena digitalna sredstva, bar u privatnom životu. Svi su se vrlo lako navikli na “touch” mobilne telefone, masovno koriste savremene aplikacije i internet i imaju naloge na društvenim mrežama. Kada se radi o poslovnim aplikacijama, najčešće postoji psihološka barijera, koja se može prevazići obukom i motivacijom, i ja verujem da i zaposleni starijeg doba mogu naučiti da koriste savremena poslovna rešenja.

Osnovni problem državnih firmi je niska proguktivnost. Najčešće imamo preveliki broj zaposlenih, loše organizovane procese, preobimnu dokumentaciju, a vrlo često i konflikt interesa. Zapravo, nije jasno u čiju korist se radi, šta su poslovni ciljevi kompanije, ne postoji jasno definisana kontrola, prvenstveno interna

Potencijale naših mladih IT stručnjaka očito da je prepoznao "Microsoft", koji je danas jedini globalni tehnološki vendor s razvojnim centrom u Srbiji?
– Ono što Srbiju izdvaja od drugih zemalja centralne i istočne Evrope je upravo razvojni centar koji je lociran u Beogradu, “MDCS - Microsoft Development Center Serbia”. Pored Beograda, “Microsoft” ima razvojne centre još samo u SAD, Irskoj, Izraelu, Indiji i Kini. U centru je zaposleno 220 programera, mladih ljudi iz Srbije, angažovanih na razvoju najsavremenijih „Microsoft“ rešenja za globalno tržište.  

Može li model poslovanja uspešnih privatnih firmi kao što je „Microsoft“ biti primenjen i na poslovanje srpskih preduzeća u državnom vlasništvu?
– Osnovni problem državnih firmi je niska produktivnost. Najčeće imamo preveliki broj zaposlenih, loše organizovane procese, preobimnu dokumentaciju, a vrlo često i konflikt interesa. Zapravo, nije jasno u čiju korist se radi, šta su poslovni ciljevi kompanije, ne postoji jasno definisana kontrola, prvenstveno interna. Smatram da se poslovanje državne firme može popraviti ukoliko se primene modeli, procesi i način vođenja poslovanja nalik onima koje koriste firme poput naše. Kod nas se ciljevi definišu na godišnjem nivou, spuštaju na mesečni, a onda se na nedeljnoj bazi proverava i prati u kojoj su meri ti ciljevi dostignuti. Ukoliko nisu, sagledavaju se razlozi i šta se može korigovati, kakav je alternativni pristup tržištu, klijentima itd. Kada zaključite da neki pristup ne daje rezultate, vi ga u hodu menjate, tako da imate visok stepen agilnosti, analitičkog pristupa poslu, ali i visok nivo odgovornosti za rezultate. Mislim da su ta tri faktora neki dobar recept za uspeh, ne samo kompanije „Microsoft“, već bilo koje druge.

Jeste li zadovoljni tretmanom poslovne žene u Srbiji?
– Ja sam pre svega poslovna žena globalno, a Srbija je samo jedno od tržišta. Srpkinja sam i ovde se najlepše osećam. Ne definišem sebe kao ženu u biznisu, već kao poslovnu osobu. Taj ženski momenat nikad za mene nije igrao neku posebnu ulogu. Ukoliko imate profesionalan pristup, znanje i kompetencije, konstantno se usavršavate i ne plašite se da iskoračite iz zone komfora, nebitno je kog ste pola, uspeh je zagarantovan.
Od početka karijere prisutna sam na tržištima SAD, Kanade, zapadne i istočne Evrope, tako da imam dobar uvid u to kako funkcioniše IT industrija u svetu. Zanimljivo je da zemlje bivšeg socijalističkog bloka generalno imaju više ženskog kadra u IT-ju, dok ih je na Zapadu daleko manje. S ponosom mogu da kažem da u Srbiji, kao retko gde, imamo znatan broj žena u IT industriji, bilo da su vlasnice firmi, direktorke, programeri ili konsultanti.

Šta je svetski trend kad je o poslovnim rešenjima reč?
– Definitivno “cloud” ili oblak, seljenje podataka u oblak i korišćenje IT rešenja i IT infrastrukture kao usluge. Računarstvo u oblaku (cloud computing) primat dobija u poslednjoj deceniji. Družimo se, komuniciramo, poslujemo virtuelno i podatke čuvamo u oblaku. U poslovnom svetu klijenti sve više napuštaju klasični model investiranja u IT, koji podrazumeva kupovinu računarske opreme, programa, obezbeđivanje prostora i stručnjaka za održavanje informacionih sistema, i prelaze na model iznajmljivanja tehnologije kao usluge. Pojednostavljeno – plati koliko koristiš. Sa modela kapitalnog, prelazi se na model operativnog troška. Time se i način poslovanja informatičkih kompanija menja i okreće pružanju informatičkih usluga preko oblaka. Sve, dakle, prepuštate vendoru kao što je „Microsoft“ i zapravo se samo pretplaćujete na rešenje shodno svojim potrebama i broju zaposlenih, kao što danas koristite usluge elektrodistribucije ili telekom kompanija.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost