Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Banka motiva kao pokretačka snaga i životni elan

Jelena Nikolić, osnivač Centra za društveni i lični aktivizam i razvoj
Piše: Vesna Zdravković

Profesionalci različitih struka i višegodišnjeg iskustva okupili su se u Centru za društveni i lični aktivizam i razvoj sa željom da postave pojedinca i porodicu, potencijale koje nose ponovo na noge, što je posebno važno u kriznim situacijama poput pandemije korone koja je obeležila 2020. godinu. Koji su ciljevi Centra, o konkursu koji su pokrenuli, planovima za narednu godinu razgovarali smo sa profesorkom književnosti i komunikologom Jelenom Nikolić koja je i osnivač tog udruženja.

Šta vas je motivisalo da pokrenete Centar?

Praktično iskustvo u radu sa pojedincima u korelaciji sa potrebama koje godinama unazad osećamo u našem društvu, posebno kod osetljivih grupacija koje ostaju mahom nevidljive. Ove godine, više nego ikada, svesni smo da samo solidarnost, zajedništvo, humanost i okrenutost zajedničkim ciljevima mogu da spasu i pojedinca i svet. U 2020. smo se suočili sa onim što odavno naslućujemo: da smo, bez obzira na tehnološki i ekonomski razvoj, skokovit razvoj nauke i tehnike, u biti samo ljudi, a naše ljudske slabosti, ali i snage su univerzalne. Potreba za povezivanjem i osnaživanjem, deljenjem iskustava i kreiranjem novih/starih metoda prilagođenih novom vremenu koje zadovoljavaju naše unutrašnje, često potisnute ljudske potrebe, neki su od motiva za pokretanje Centra.

Koje ste ciljeve sebi postavili i kako ćete ih realizovati?

Profesionalci okupljeni u Centru u svom programu su postavili krajnje jednostavan cilj – podstaći ljude na lični angažman i kreirati ambijent za napredak u svakodnevnom životu. Ambiciozni smo i uvereni u moć aktivnosti i aktivizma. Naša najveća ambicija je promena u svesti pojedinaca, a onda će sve ići lakše. Naš cilj široko zahvata unapređenje psiho- socijalnih, zdravstvenih, opštih životnih uslova svih kategorija, sa posebnim osvrtom na ranjive kategorije stanovništva, unapređenje ličnog razvoja i socijalizacije, afirmaciju građanskih i ljudskih prava, nenasilnog, tolerantnog i otvorenog društva, aktivnom učešću pojedinaca kako u sopstvenom tako i u životu zajednice, osnaživanju, povezivanju, pravljenju mreže podrške. Važan element je i podizanje nivoa društvene odgovornosti, afirmacije socijalno odgovornog preduzetništva, humanosti i volontiranja, važnosti edukacije, objektivnog informisanja i stvaranju kanala koji će potrebe osetljivih grupa učiniti vidljivim. Organizacija i realizacija volonterskih i humanitarnih aktivnosti, kao i ekologija i zaštita životne sredine nalaze se na važnom mestu među našim ciljevima. Realizaciju krećemo orijentisani na sopstvene resurse, ali i na potencijalnu saradnju sa poslovnim sektorom, koji u nama ima pouzdanog partnera u realizaciji društveno odgovornih aktivnosti. Naš glavni resurs su profesionalno iskustvo, znanje, ideje i praksa u inventivnim metodama unapređenja života u zajednici, stvaranje mreže aktivnih pojedinaca i okupljanje ljudi koji su spremni da utiču, učestvuju i saradjuju u najširem značenju ovih reči.

Koliko je teško pokrenuti jedno ovakvo udruženje i ko čini Centar?

Udruženje je osnovalo nekoliko profesionalaca različitih struka (sociolog, novinar, filolog, komunikolog, pravnik) Pokretačku snagu čine naša dobra namera, uverenja, ideje, altruizam, enztuzijazam i sinergija, dugogodišnja profesionalna iskustva koja su nas uverila da je u svakom životnom dobu potrebna podrška, kako bismo savladali životne izazove, nastavili da se razvijamo i sprečili pasivizaciju i motivisali pojedince, a time i zajednicu da aktivno žive i razvijaju se. Naše početne aktivnosti bile su orijentisane na starije sugrađane, pokušaj da “treće doba” osvetlimo novim sjajem potencijalnih mogućnosti, ali smo se ubrzo uverili da su dileme sadašnjice univerzalne i da se tiču svih starosnih grupa. Naše buduće aktivnosti biće vezane za projekte osnaživanja dece i mladih, međugeneracijsku saradnju, stvaranje realnih i virtuelnih prilika i prostora za razmenu iskustava, koje ima terapijsku ulogu u razvoju i osnaživanju.

Sa koliko ljudi za sada sarađujete?

Sa svakom novom aktivnošću naše Udruženje širi broj članova, a time i snage koju nose pozitivni, aktivni, kreativni pojedinci koji dele naše vrednosti i ciljeve, a Udruženje prepoznaju kao mesto ličnog rasta, afirmacije i doprinosa zajednici. Mesto za kreativne ideje i doprinose uvek je otvoreno za pojedince i kompanije koje u nama vide partnere za doprinos razvoju zajednice i pomoći svim generacijama, sa naglaskom na osetljivim grupama (deci, mladima, seniorima, ženama) i razvoju njihovih potencijala. Bolje i zdravije društvo se tiče svih pojedinaca, privatnog, javnog i civilnog sektora. Niko nikome nije konkurencija. Važno je da se udružujemo, sarađujemo i podržavamo.

Raspisali ste konkurs na temu “Moji motivi u teškim vremenima – kako preživeti vreme pandemije”. Da li je umetničko angažovanje - pisanje, fotografisanje, likovni rad, a vaš konkurs upravo to promoviše i podstiče dovoljno da se izborimo sa depresijom, anksioznošću, strahom?

Konkurs je nastao kao izraz velike potrebe da se višak uznemirujućih informacija kojima smo ophrvani, makar delom zameni novim narativom koji će ljude okrenuti ka onome što možemo da učinimo, što nas aktivira i pokreće. Stvarnost nas je stavila u pasivnu ulogu, ali smo pokušali da nađemo stvari koje možemo da uradimo da bismo vratili kontrolu nad svojim životom, našli nove načine premošćavanja, osmislili “novu stvarnost”, udahnuli osećaj zajedništva i optimizma. Pri tom, reč je o sadržajima koji se dominantno ne tiču novca i materijalnog statusa, koji ne koštaju, a mnogo vrede. Radovi već uveliko stižu i dragoceni su dokaz ove tvrdnje. Konkurs traje do 30. januara, radovi se mogu poslati na mejl centaraktivizma@gmail.com, a dodane informacije možete dobiti na Fejsbuk stranici Centar aktivizma. Ono što očekujemo je doprinos kompanija u vidu poklona za nagrađene radove i organizovanje izložbe “na točkovima” koja će obići Srbiju.

Šta je Banka motiva?

Banka motiva je skup ličnih pokretačkih snaga, koje čine životni elan pojedinaca, a koje želimo da skupimo, predstavimo i učinimo što vidljivijim, kako bismo njime inspirisali, aktivirali, nadahnuli one koji su izgubili kontakt sa tom unutrašnjom snagom, koji su zastali pred nekom životnom preprekom. Ponudili smo na konkursu forme pisanog, likovnog, video, foto formata, primenjene umetnosti, ali i slobodne forme kojima je moguće uobličiti i obuhvatiti te naše tehnike, metode, načine kojima osmišljavamo svakodnevicu. Zaviriti u sebe i podeliti motive je intiman, ali i nadahnjujući, isceljujući čin, kojim osvešćujemo sopstvene i inspirišemo tuđe intelektualne, duhovne, emotivne snage.

S obzirom da ste mlado udruženje kakvi su planovi i aktivnosti predviđeni u 2021. godini?

Nova godina će i dalje delom biti orijentisana na prevazilaženje pandemije i njenih posledica, ali i novih aktivnosti usmerenih na decu, mlade, žene, porodicu, seniore i unapređenje njihovih uslova života. Kovid nam je doneo mnogo patnje i nesreće, ali i dragocene lekcije koje ne smemo da zaboravimo. Čovek je društveno biće, nije prirodno da budemo udaljeni jedni od drugih, da se ne pomažemo, već da budemo solidarni, da se okrenemo porodici i porodičnom životu kao stubu svakog pojedinaca i celokupne zajednice. Imamo spremnih nekoliko projekata koji u fokusu imaju promovisanje aktivizma, međugeneracijsku razmenu, razvijanje ličnih veština kao koncepta ličnog razvoja pojedinaca svih generacija, razvoj korporativne filantropije, socijalne i lične kreativnosti kao jednog od rešenja za epidemiju usamljenosti, socijalne isključenosti, dokolice i depresije. Sigurni smo da su sve to „izlaznice“ iz ćorsokaka u koji je dospela civilizacija i svi mi sa njom.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost