Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija je predvodnik zapadnog Balkana u saradnji sa Kinom

Prof. dr Slobodan Aćimović, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Piše: Vladimir Đurić

Prof. dr Slobodan Aćimović, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu je već godinama uključen u brojne projekte koje Kina realizuje u Srbiji. Njegova saradnja sa kineskim partnerima traje već osam godina.

- Još 2012. godine sam prepoznao jaku kinesku zainteresovatnost da se investiciono približi Jugoistočnoj Evropi. Tada je oformljen prvi budžet za finansiranje, pre svega infrastrukturnih projekata u regionu u iznosu od 10 mlrd $. Od te sume je značajan iznos bio namenjen razvoju saobraćajne infrastrukture u Srbiji. Od tada analitički posmatram modalitete kineskog aktivizma u regionu i Srbiji. Ekonomski i politički odnosi se dodatno ojačavaju sa pokretanjem inicijative Pojas i Put 2013. godine (Inicijativa 17+1), kao programom sa kojim je Kina postala jedan od najvažnijih aktera na polju međunarodnih ekonomskih odnosa u ovom delu sveta. Lično, velika je privilegija za mene bila ta što sam 2018. godine pozvan od strane Ministarstva privrede Kine da prisustvujem mesečnom specijalizovanom programu o IT praksama srpskih i kineskih preduzeća. Sve me je to dodatno približilo kineskoj ekonomiji, državi, istoriji, kulturi, univerzitetima, ali pre svega kineskim prijateljima.

Sve je veći broj uspešnih kineskih projekara u Srbiji, kaže naš sagovornik.

Srbija je u protekloj deceniji iskoristila šansu da postane predvodnik saradnje Zapadnog Balkana sa Kinom. Jačanjem i produbljivanjem međudržavne i političke saradnje, koja je u osnovi našeg iskrenog prijateljstva, Srbija je intenzivno razvijala odnose sa Kinom i u oblasti ekonomije, kulture i bezbednosti. Kad se pomene ekonomska saradnja sa Kinom, verovatno svaki građanin Srbije pomisli na izgradnju Pupinovog mosta između Zemuna i Borče, moderne autoputeve (Koridor 11, Beograd-Zrenjanin-Novi Sad) i brzu prugu Beograd-Budimpešta, zatim na kinesko preuzimanje i investicije u Železaru Smederevo (2016.g.), RTB Bor (2018.g.), kao i na niz greenfield investicija, poput novih fabrika u Zrenjaninu (jedna od najvećih fabrika automobilskih guma na svetu), Loznici, Nišu, najavljene industrijske parkove u Borči i Smederevu, ulaganja u unapređenje domaćeg IT sektora i izgradnju digitalne infrastrukture u različitim sektorima privrede i društva... Dakle, pored glavnih ulaganja iz Kine, koja se tiču gradnje nove i/ili obnove postojeće transportne infrastrukture u Srbiji, sigurno se kao najuspešnije investicije u privredi izdvajaju uspešna preuzimanja i vodjenja nekadašnjih velikih srpskih proizvodnih problema u Smederevu i Boru.

Prema rečima prof. dr Aćimovića, postoje brojni planovi za jačanje ekonomske saradnje Kine i Srbije.

- Rekao bih da je ekonomsko povezivanje Srbije i Kine bazirano na principima ekonomskog povezivanje Zapada sa Kinom. Poznato je da su globalni lanci snabdevanja izmedju Zapada i Istoka su postali neraskidivi, kineska privreda je integrisana u svetsku privredu a svojim energičnim i dugotrajnim rastom nedavno je stasala u dominantnu izvoznu svetsku privredu. To je podizalo tehnološka i menadžerska znanja i povezanost kineskih firmi sa svetskim tržištima i tom procesu se danas ubrzano priključuje i Srbija. Posmatrano na duži rok, u odnosu na ukupnu vrednost kineskih investicija u Srbiji (gde još uvek dominira ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu) još su značajnija kineska tehnološka rešenja, raspoloživost konekcija na svetskom nabavnom i prodajnom tržištu (što snižava troškove nabavke sirovina i podiže obim proizvodnje i prodaje), menadžerska rešenja (posebno kod velikih, nekadašnjih državnih srpskih kompanija), kao i kulturoška veza i razumevanje naših stručnih i vrednih radnika sa prijateljima iz Kine. Zato ne iznenađuju vrhunski rezultati HBIS Grupe (Smederevo) koja je za samo 2-3 godine postala vodeći srpski izvoznik (sa maksimalnom proizvodnjom od 2 miliona tona čelika), a ni to što je RTB Bor stabilizovao poslovanje i što će nakon novih investicija od preko 700 mil eur u proizvodnju i zaštitne filtere ostvariti još bolje poslovne rezultate uz očuvanje životne sredine, što će Shadong Linglong, proizvođač svake treće gume ugrađene u svim svetskim automobilskim kućama, proizvoditi gume u Zrenjaninu....Naravno, industrijski projekti mogu imati uticaj na životnu sredinu, ali to takođe ostavlja prostora da kroz tehnološku saradnju sa Kinom, najvećim inovatorom upravo u tom polju, unapredimo zaštitu životne sredine ne samo njihovih nego i srpskih projekata. Siguran sam da na ovom polju leži temelj buduće saradnje naše dve zemlje – dodaje Aćimović..

Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu ipak nema dovoljno studenata iz Kine.

Ocena je da kineskih studenata nema ni na celom beogradskom univerzitetu ni izbliza onoliko koliko bi moglo da ih bude. A posebno nema naših studenata u Kini, barem po mojim saznanjima. Kao da su na tom polju u nečijim glavama postojale neke kočnice u vezi kineskih studenata i univerziteta. Srećom, ja mislim da je to vreme iza nas i da je sadašnji Rektorat Univerziteta u Beogradu veoma raspoložen da uspostavi šire oblike saradnje sa renomiranim univerzitetima u Kini, posebno na polju razmene nastavnika i studenata, kako na redovnim programima, tako i u domenu letnjih studentskih praksi. Ocena je da bi i po pitanju univerzitetske saradnje Srbije i Kine mogli da skeniramo kako ta rade najbolji Zapadni univerziteti, jer je jasno da su vodeći studentski kampusi na Zapadu prepuni kineskih studenata koji žele da se tamo usavršavaju na svim nivoima studija.

Postoje brojni planovi za buduću saradnju sa Kinom. Prof dr. Aćimović ističe da pre svega nama u Srbiji treba da u saradnji sa Kinom, na bilo kom polju (ekonomskom, tehničkom, političkom itd) istaknemo najbolje ljude, specijaliste u svojim oblastima.

- Da naši predstavnici odbace sve (ideološke) stege takve saradnje iz svojih glava i da iskreno pridju svakom projektu. To će «otvoriti» srca kineskih ljudi, kod kojih ćemo steći dodatno poverenje, o bilo kome domenu saradnje da se radi. I prijatelji Kinezi bi trebalo da shvate da nije lako «ući» u Srbiju, gde ipak, na bazi dugogodišnje prakse, medju donosiocima odluka u svim sferama dominira pre svega zapadni i znatno manje ruski uticaj i da bi neka vrsta primene «soft skills» sa kineske strane morala biti intenzivnija. Rekao bih da je obema stranama, srpskoj i kineskoj potrebno proširivanje i produbljivanje saradnje, a sve u skladu sa potrebom utemeljenja kineskog prisustva u Srbiji, koje, iz srpskog ugla posmatranja treba jednako tretirati kao i svako drugo ekonomsko, univerzitetsko, kulturno, ali i političko prisustvo – kaže na kraju razgovora profesor Aćimović.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost