Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Odliv mozgova iz ugla karikaturiste

Likovni izraz
Foto: privatna arhiva
Piše: Jelena Filipović

Karikaturista Dušan Smiljanić već četiri decenije uspešno se bavi karikaturom, ovenčan je brojnim priznanjima i nagradama, a kvalitet njegovog rada Diplomci, koji prikazuje bolnu srpsku realnost, odlazak mladih i obrazovanih ljudi u inostranstvo, prepoznao je i nagradio žiri koji mu je na konkursu Zlatni Pjer za 2019. godinu dodelio prvu nagradu.

– Zlatni Pjer oduvek je imao poseban značaj za svakog karikaturistu još od vremena bivše SFRJ. Ta nagrada je na neki način kruna u karijeri karikaturiste. I međunarodna priznanja, s velikih i malih festivala, takođe su značajna, ali bez Pjera nemaju puni sjaj. Upisati svoje ime pored imena takvih velikana kao što su Dušan Petričić, Tošo Borković, Jugoslav Vlahović, Zuko Džumhur jeste velika čast – priča Smiljanić.

Karijeru karikaturiste Smiljanić je počeo u listu Kolubara, glasilu RB Kolubara, u kojem je proveo ceo radni vek.

– Budući da sam bio ohrabren dobrim prijemom kod čitalaca, izazov su mi postali beogradski i drugi štampani ugledni mediji u bivšoj SFRJ – kaže Smiljanić.

On podseća da je karikatura tada bila zastupljena u svim štampanim visokotiražnim medijima, u kojima su objavljivani radovi renomiranih karikaturista: Aleksandra Klasa, Dušana Petričića, Zuka Džumhura, Jugoslava Vlahovića, Ota Rajzingera, Albina Rogelja… Uzor mu je bio i ostao argentinski karikaturista Mordiljo, genijalni crtač s dušom dečaka.

– Značaj naših uzora je u tome što nam pokazuju skriveni put, svu lepotu koju duž njega tražimo, put kojim bismo želeli uspešno da idemo a da ne zalutamo. Ja tim putem koračam već četiri decenije – ističe Smiljanić.

Smatra da karikatura u Srbiji nije u stvaralačkoj krizi, već da se u štampanim medijima retko objavljuje, osim u nekoliko dnevnih listova.

– Mislim da je karikatura na izvestan način proterana iz štampanih medija, pa su mnogi karikaturisti parče prostora potražili na inostranim festivalima i u stranim časopisima – kaže Smiljanić i dodaje da uporan i kvalitetan rad neminovno donosi uspeh u vidu raznih priznanja koja podstiču na dalji rad i usavršavanje. Ističe da nagrade donose i veliku odgovornost, pre svega za kvalitet rada.

Smiljanić, ovenčan nagradama na više festivala u zemlji i inostranstvu, izdvaja Gran pri Nasradin-hodža u Instanbulu, Gran pri u Pljevljima, treću nagradu na Zemunskom festivalu, na kome je osvojio i Specijalnu nagradu za najbolji komplet karikatura, drugu nagradu na festivalu u Alanji, Glavnu specijalnu nagradu koju dodeljuje inostrani gost u Kruševcu Zlatna kaciga, prvu i drugu nagradu na Šabačkoj čivijadi…

– Meni su posebno važne dve nagrade koje sam dobio prošle i ove godine, Bronzani i Zlatni Pjer – navodi Smiljanić i dodaje da ga one podstiču na dalji, još kvalitetniji rad.

Laureat Pjera je koautor i tri knjige karikatura: Sasvim obične stvari, Tesla u karikaturi i Goooool.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost