Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NIJE OVA EPOHA SAZDANA TAKO DA INTELEKTUALCI VODE GLAVNU REČ

INTERVJUI SA AKADEMICIMA: ALPAR LOŠONC
Piše: Nenad Čaluković

Filozof i ekonomista Alpar Lošonc priznaje da mu nikada nije padalo na pamet da će postati član Srpske akademije nauka i umetnosti. Jednostavno, kaže, to nije bilo na njegovom horizontu.

– To je izgledalo toliko daleko da nikada nisam ni razmišljao o tome, niti kalkulisao u vezi s tim. Ali stvari su se umnogome promenile prošle godine, pojavila se dotična mogućnost koja je postajala sve više realna. Posle preliminarnih izbora mnogi su mi govorili da su šanse velike, da su očekivanja realna. U svakom slučaju, izbor sam doživeo kao poklon koji je meni promenio perspektive. Najkraće rečeno i bez ikakve kurtoazije, neizmerno sam se radovao – iskren je Lošonc, inače redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, koji se u intervjuu za Srpsku ekonomiju i Tačku osvrnuo na pozicije SANU, ali i govorio o svom stvaralaštvu, stremljenjima, očekivanjima.

Kakav je vaš stav prema statusu Akademije u društvu? Koliki je danas zapravo njen uticaj i značaj?

– U našem regionu staze Akademije determinisane su trnovitom nacionalnom istorijom, tačnije nužnošću realizacije određenih nacionalnih obrazaca. U tome Srbija, da se razumemo, nije nikakav izuzetak. Dakako, uvek postoji pitanje stepena artikulacije i načina uobličavanja realizacije istih nacionalnih obrazaca. Ponekad stičem utisak da se od Akademije očekuje nešto što ona ne može da ispuni. Ona ne može da koriguje različite stranputice istorije koje u mnogima izazivaju nelagodu, niti da bude mesija koji će ispravljati propuštene šanse. Malo frazeološki rečeno, ona je uprkos svim svojim intelektualnim potencijalima organski deo date političke, ekonomske i kulturne okoline. Akademija ne može da nudi izbavljenje, ali može da postavlja i da uobličava relevantna pitanja u pogledu složene dinamike stvarnosti. Zapravo, to i treba da radi, naime da ponudi forme razmišljanja koje su dovoljno relevantne i u pogledu dijagnoze sadašnjosti, kao i prospektivno s obzirom na potrese, izazove koji se očekuju ne samo u Srbiji već i u celom svetu.

Opširnije u štampanom izdanju magazina Srpska ekonomija i Tačka koji je na kioscima

 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost