Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kivnost pokreće na promene

Sandra Pekić - novinar, pisac, PR stručnjak
Foto: Novaston
Piše: Jelena Filipović

Iza nje su više od dve decenije uspešnog bavljenja novinarstvom u svim medijima, tri objavljena romana i četvrti na putu da dođe pred čitalačku publiku, a zaposlena je u kompaniji za upravljanje nepokretnostima. Planirala je da piše reportaže, ali  umesto njih, počela je da piše romane. To je u kratkim crtama sagovornica Srpske ekonomije - Sandra Pekić.

Zanimljivo je da pišete romane, a najduže ste radili na radiju, a ne u štampanim medijima, odakle često 'stižu' pisci. Kada i kako ste počeli da pišete?

-Svako sa Fakulteta političkih nauka – odsek novinarstvo, seća se dočeka i "pretnje" da će u nama ubiti svaki talenat za književnost. Kasnije shvatiš da novinarstvo zaista iziskuje potpuno drugačije sagledavanje sveta i događaja, pa samim tim i pisanja. Za mene su prekretnica bili časovi kreativnog pisanja kod pisca i profesora Zorana Živkovića na koje sam krenula kako bih opustila stil "informativca" za reportaže sa brojnih putovanja. Nikada nisam napisala planirane reportaže, ali sam zato otkrila pisca u sebi.

Vi ste primer da u životu nikad nije kasno za započinjanje novog posla, hobija, otkrivanje talenata... Da li ste novinar, pisac, PR stručnjak?

-Sve sam to ja, a u osnovi je uvek pisanje. Radila sam u svim vrstama medija – štampi, radiju, oprobala se na televiziji, čak i na portalu i u novinskoj agenciji. Verujem da je novinarstvo divno ako iskoristiš prilike koje ta profesija nudi i na vreme uspeš da izađeš sačuvavši sebe. Nije lako promeniti profesiju u zrelim godinama, ali sam imala sreću da kompanija Novaston ceni rad, iskustvo i talenat, kao i da podržava svoje zaposlene. Nema tajne – moramo prihvatiti da nas celog života čeka učenje i razvijanje. Da bismo sve to prošli sa što manje stresa najvažnije je da se okružimo dobrim ljudima sa kojima delimo iste vrednosti.

Iza sebe imate tri romana, svaki drugačije napisan. Šta je to što Vas najviše motiviše i pokreće na pisanje? Gde pronalazite inspiraciju za junake romana, u životu ili možda nekim filmovima, serijama, medijima...

-Prvi roman "Iz senke" je okarakterisan kao neobični triler sa pripadnicima izgubljene generacije kojoj i sama pripadam. Drugi roman "Oltar otadžbine" je satira o državnom poslu viđen očima zaposlenih na jednoj izmišljenoj radio stanici. Inspiracija je svuda oko nas, a mene pokreće misao o nekom akuelnom pitanju, onda se ono razvija u događaj koji traži učesnike... I tako nastane roman. Niko od tih likova zaista ne postoji, niti su se ti događaji zbili, ali sve oživi u mašti i vodi me kuda treba.

Nedavno je izašao iz štampe roman "Kivan" koji se bavi velikim egzistencijalnim temama. Da li je nama koji živimo u Srbiji suđeno da se ponajviše bavimo tom tematikom? Da li nam je sudbina da budemo "kivni" što nismo u nekom uređenom sistemu ili je to, naprotiv, podsticaj stvaralštvu, stalnom usavršavanju, stremljenju ka boljem i lepšem svetu?

-Verujem da ste u pravu. Ljudi sa ovih prostora kao da su rođeni "kivni". To stanje sa jedne strane opterećuje, ali nije destruktivno poput besa. Kivnost pokreće na promene. Roman je zamišljen kao triler, ali su me tokom pisanja opsedala ta pitanja o smislu, saosećajnosti, pa i kasnom sazrevanju. Da bih izbegla zamku da sama odgovaram na njih, izabrala sam da junak romana bude sve ono što ja nisam – muškarac, bivši panker, odrastao u Nemačkoj... Zadovoljna sam odgovorima koje je dao, a prema reakcijama čitalaca čak uliva nadu da ta naša "kivnost", kada je prihvatimo, može da bude put samoostvarenja i napokon – smirenja.

S obzirom na 'poplavu' kiča i šunda, rijaliti programa i s druge strane sve većem primatu digitalizacije, gde je mesto danas knjigama? Ima li budućnosti za knjige na policama?

-Uvek će biti onih koji uživaju u kvalitetnoj poeziji i prozi, kao i onih koji će čitati bilo šta ili ništa. Ni knjige neće nestati, ali će se njihova forma gotovo sigurno menjati. Trenutno me zanima uticaj ovog "duha vremena" na sadržaj. Profesor Živković je moju prozu okarakterisao kao "visoko aluzivnu" i tako me fino upozorio da ću biti pred izazovom da se donekle prilagodim širokoj publici. Bojim se da nisam spremna na takav kompromis.

Da li će se u nekom od budućih romana naći pandemija koronavirusa?

-Moj slavni prezimenjak je genijalno pisao o koroni pre korone, možda je bolje reći – o svim koronama koje su bile i biće dok je sveta i veka. Za sada ću se ipak držati malog čoveka u neobičnim situacijama koje za njega imaju značaj epohalnih razmera. Četvrti roman je napisan, a trenutno pokušavam da paralelno pišem dva.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost