Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Atmosfera bez premca

Turizam u Beogradu
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Ima neke simbolike u tome što je baš 2021. kovid godine glavni grad Srbije dobio svoju himnu čiji stihovi i posle šest decenija apsolutno oslikavaju današnji Beograd. "Beograde, Beograde,ko sunce sjaš, gordi grade naš, večno naš!", reči su pesnika Tanasija Mladenovića. Ponosito, obasjan svetlošću, na ušću dveju reka ispod Avale stoji Beograd koji se hrabro suočio prethodne, kao i ove godine sa epidemijom svetskih razmera. Nema sumnje da je korona narušila sve sfere života, pa je štetu napravila i u oblasti turizma. Prva dva meseca prošle godine Beograd je imao do tada nezabeležene turističke rezultate. Broj dolazaka i noćenja stranih gostiju bili su više od 30 odsto veći u odnosu na rekordnu 2019. godinu. I da nije bilo korone Beograd bi doživeo turistički bum, kaže za Srpsku ekonomiju direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović.

- U skoro prvih pet meseci bili smo na proseku 2019. zbog januara i februara. Onda kreće strmoglavi pad da bi negde u septembru, oktobru bilo nešto turista uglavnom iz Izraela, Rusije i iz regiona. Na početku ove godine opet smo se zatvorili, ali sa jednom razlikom – krenula je imunizacija. Međutim, situacija ne zavisi samo od nas, već i od tržišta u regionu, Evropi i celom svetu.

- Avio saobraćaj je prepolovljen ili desetkovan tako da kada govorimo o prekomorskim destinacijama gotovo da nije ni bilo gostiju. Kineza, primera radi, još uvek nema. Oni su odlično imunizovani, ali još uvek postoji pravilo u Kini da po povratku iz inostranstva morate dve nedelje da provedete u karantinu. Zato će vrlo retko i da se odluče za putovanje. Ukoliko se tamo situacija promeni, a postoje neke naznake da hoće, spremni smo da primimo te goste.

Sagovornik je naveo da je sledeći problem kako turisti da dođu, jer su predviđanja da će avio-saobraćaj da se potpuno globalno oporavi tek 2025. godine, tako da se moramo okrenuti tržištima gde možemo da imamo odziv, a to upravo činimo, a činili smo i prošle godine. Realnu sliku o stanju u turizmu imaćemo tek kada dobijemo podatke za jun.

Kolektivni imunitet

Opet malo statistike. Za pet meseci 2019. bilo je skoro 408.000 turista i oko million noćenja.

- Kad pogledate te podatke shvatate koliko je sada situacija teška za celu ovu našu privredu, ali kako je krenulo to otvaranje, kako su gosti krenuli da dolaze svi su nekako ispunjeni optimizmom. Ponovo imamo događaje, ponovo imamo manifestacije koje pogotovo u ovim mesecima za Beograd jesu generator. Ono čega se plašim, čega se očigledno svi plašimo je nedovoljan odziv poslednjih mesec, dva za vakcinaciju. Osnovni preduslov da uopšte funkcionišemo, a kamoli da nam neko dođe je imunizacija našeg stanovništva. Beograd još stoji verovatno ponajbolje u odnosu na ostatak Srbije, ali to je i dalje nedovoljno za kolektivni imunitet. Ukoliko se tako nastavi bojim se da nećemo imatu tu zlatnu jesen kada je Beograd u pitanju, jer tada nam dolazi najviše gostiju.

Popović najavljuje da koncerte i muzičke manifestacije, kojih će biti u Beogradu, čeka ista procedura koja važi i za Egzit. Posetiocima će biti dozvoljen dolazak samo uz PCR test ili potvrdu o vakcinaciji. Dodaje da nije protivnik ideje o obaveznoj vakcinaciji, jer u nekoj ne tako dalekoj prošlosti niko vas nije ni pitao da li želite ili ne želite da se vakcinišete i to nije spadalo u domen ljudskih prava. Zašto niko ne možda da nam objasni zašto je obavezna vakcinacija ugrožavanje ljudskih prava, a nije širenje zaraze. S jedne strane, ugrožava se zdravlje građana, a sa druge, veliku štetu trpi i turizam.

Direktor TOB-a podseća da je pre dve godine ostvareno tri miliona noćenja i da je od toga grad prihodovao više od 800 miliona evra, dok su strani turisti, koji čine 85 odsto gostiju doprineli da više od 60 procenata ukupnog deviznog priliva Srbije u turizmu dolazi upravo iz Beograda.

Beograd u četiri dana

Kratki gradski odmor - siti brejk je glavni turistički proizvod Beograda.

- I dan danas diže mi se kosa na glavi od onih čuvenih izjava da je Beograd prestonica noćnog života. To je samo jedan mali segment turističke ponude. Ovo je grad takozvanih posebnih interesa, jer ovde se dolazi i zbog muzeja, kulturno-istorijskih spomenika, koncerata. Beograd postaje sve poznatiji po šoping turama. Interesantan je za mlade ljude, ali je privlačan i za porodice. Beograd ima mnogo prirodnih rezervata i zaštićenih prirodnih zona, poput Ratnog ostrva, mnogo mesta za rekreaciju i šetnju. Pre bih rekao da je Beograd grad atmosfere bez premca, ne samo u ovom delu sveta, već i u Evropi.

Što se tiče smeštaja, Popović je rekao da sada imamo veći broj hotela nego prošle godine.

- Rade hoteli, naravno. Pogotovo manji hoteli koji su poprilično puni. Znam bar dva, tri koja su otvorena usred kovida. Nema zatvorenih hotela, čak smo izašli jači u kovidu, nego što smo u njega ušli. Deluje apsurdno, ali je tako. Mnogi su smanjili broj zaposlenih, u smislu da su ljude slali na odmore. Država je pomogla da hotelijeri opstanu, tako da su poprilično neoštećeni, tako da kažem, izašli iz svega ovog. Kada govorimo o privatnom smeštaju on raste bukvalno iz dana u dan. Stvorila se nova kategorija gostiiju - IT nomadi koji uglavnom zakupljuju privatni smeštaj. Ovde im je jeftinije da žive, slobodnije žive, a dostupan im je brz i kvalitetan internet.

Zajednički rad na zajedničkoj stvari

TOB učestvuje u svemu što se radi u Beogradu. 

- Čuje se naš glas u pripremanju i realizaciji ambijentalnih celina i svih infrastrukturnih projekata u gradu. To je jedan međusobni odnos poverenja i zajedničkog rada na zajedničkoj stvari. Tako i radimo, kao tim gde je turizam jedan veoma značajan segment i u skladu sa prilikama i mogućnostima Grada Beograda imamo budžete s kojima sam vrlo zadovoljan. Nekada novac nije presudan, važno je da znate svoj posao, da imate ideje, a onda vas grad prati. I u budućnosti ostaje ta dobitna kombinacija i tim koji pobeđuje evo još od 2014. godine. 

Pored Kineza, poslednjih godina u Beograd rado i često dolaze i Turci. Velika stvar je i to da je Er Srbija uvela pet puta nedeljno letove za Tel Aviv, jer za nas je Izrael jedno od 10 tržišta. Imamo i lep i stabilan rast ruskih turista. Možda će nešto biti i od nautičkog turizma. Broj turista sa kruzera bio je u stalnom porastu i od 2017. do 2019 godine kroz beogradsko pristanište je prošlo skoro 430.000 gostiju. 

Primećujemo da se turisti vraćaju u Beograd. Ponovo ima stranaca, a to osećaju i hotelijeri i pružaoci usluga u privatnom smeštaju.

- Nadamo se oporavku. Ako se ovakva situacija nastavi ili krene na bolje onda bi ovu godinu mogli da završimo na 75 odsto u odnosu na 2019. godinu. Naglašavam još jednom da je potrebno da se vakcinišemo, posebno mladi od 19 do 30 godina, kako bi došli do kolektivnog imuniteta. Zdravstvena bezbednost odražava se i na funkionisanje turističke ponude. Nije sve obojeno optimizmom, ali sve činimo da ide u tom smeru.

Možemo samo da dodamo Go Belgrade!

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost