Dama u zrelim, najboljim godinama, kutak za umetnost i umetnike, mesto spajanja tradicionalnog i modernog. To je ukratko Galerija `73 na Čukarici koja je ove godine, jedan od dobitnika “Zlatnog beočuga”, priznanja koje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Beograda za trajan doprinos kulturi. Nagrađen je jedan mali tim i Umetnički savet galerije koja uskoro obeležava pet decenija postojanja. Direktorka Galerije `73 Mirela Pudar vodi uspešno tu instituciju četiri godine kada je, kako kaže za Srpsku ekonomiju i osetila da je u pitanju nebrušeni dragulj.
- Videla sam u galeriji veliki potencijal, kako ljudskih, tako i prostornih resursa. Stožer galerije je Umetnički savet koga čine profesori sa Akademije likovnih umetnosti i upravo su oni ti koji su uspeli da taj tradicionalni moment koji je nosila ta kulturna institucija dugi niz godina, a u kojem su nastala najveća imena naše scene povežu sa jednim mladim timom ljudi koji su imali ogroman entuzijazam, dobru energiju i namere. Tako je nastala nova formula, nazvana moderna Galerija `73 sa dugogodišnjom tradicijom. Upravo spoj ta dva predstavljaju ključ naše institucije i čine je potpuno spremnom za ovaj vek.
Za mlade i “treće doba”
Biti prvi čovek jedne institucije kakva je Galerija `73, nije isto što i voditi veliku kompaniju, priča Mirela Pudar i dodaje da nije samo rukovodilac, već da mora da zna da prepozna dobru ideju koju će upakovati u odgovarajući plan i program.
- Kada promovišete nešto što se zove kultura lokalne zajednice želite da otvorite vrata, ne samo najvećim imenima likovne scene, već i onima koji su na nekoj raskrsnici života. Mladima je veoma važna podrška jedne institucije sa skoro pedesetogodišnjim iskustvom koja će im dati na raspolaganje sve svoje kapacitete. Pružamo im priliku da se predstave i da njihova dela žive ne samo u prostoru naše galerije, nego i izvan granica Srbije. Šansa se daje i mladim muzičkim nadama u okviru programa “Ars muzikum”.
S druge strane, u toj kulturnoj oazi misle i na one koji su završili svoj profesionalni vek, a upravo zbog posla kojim su se bavili nisu imali vremena da se posvete svojim drugim talentima i ljubavima.
- Za predstavnike 65 plus organizujemo radionice i pesničke večeri. Oni su dobri glumci, pesnici, pisci, vole da rade sa decom i dobri su pedagozi. Njihovo znanje nam je dragoceno u tom susretu iskustva i mladosti čijom se zajedničkom energijom kreira kulturna mapa Čukarice.
Uspešna kulturna misija
Sagovornica smatra da je promocija jedne lokalne zajednice, države najlepša i najbolja kroz kulturu, jer kroz kulturu se relaksiraju odnosi i relacije iz ostalih oblasti društveno-ekonomskog i političkog života.
- Imali smo dovoljno iskustva, a i jednu dozu hrabrosti i samopouzdanja da pre četiri godine krenemo u misiju koja se zove kulturna diplomatija. Prvo smo organizovali izložbu slovačkih umetnika koju je podržala ambasada Republike Slovačke u Beogradu. Da bi se odužili za naše gostoprimstvo Slovaci su nam ponudili da predstavimo našu umetničku zbirku. Prihvatili smo poziv i bili smo prijatno iznenađeni koliko su zainteresovani za srpsko slikarstvo. Na izložbi su bila postavljena dela preko 40 naših slikara koji su izlagali u Galariji `73. Svečano otvaranje izložbe u Pistoriho Palas muzeju u Bratislavi bilo je u 19 časova, a već u 17 časova Slovaci su uredno čekali da vide šta je to što je srpska likovna scena imala da ponudi. To nam je bio vetar u leđa za nastavak naše kulturne misije.
Posle Slovačke ostvarena je saradnja sa Muzejom makedonske borbe u Skoplju i Muzejom Hercegovine u Trebinju. Važan je i Srpski kulturni centar u Istri. Naši mladi, talentovani i ambiciozni umetnici izlagali su u Puli gde su srpskoj kulturnoj zajednici i Istranima predstavili svoje stvaralaštvo. Mirela Pudar kaže da posebnu zahvalnost za srdačnu dobrodošlicu srpskih umetnika u Istri duguje Milanu Rašuli, predsedniku Srpskog kulturnog centra u Istri. Srdačan domaćin našim umetnicima bila je u Skoplju gospođa Daniela Nikolova, direktorka Muzeja makedonske borbe. Grad Trebinje je takođe na najlepši način ugostio umetnike iz Beograda. Naglašava da je zajedničkim snagama moguće napraviti snažnu kulturnu regionalnu mrežu koja bi mogla ravnopravno da stane uz rame galerijama velikih evropskih metropola.
Dostupna svima i pored izazova
I tokom pandemije korone Galerija `73 je živela. Zatvaranje zbog virusa preusmerilo je aktivnosti na digitalne platforme, galerija je napravila i svoj jutjub kanal, tako da su programi bili prisutni na društvenim mrežama. Zaposleni u Galeriji su se vodili time da kultura mora biti dostupna svima i u vremenima kada prolazimo kroz brojne izazove. I desilo se čudo.
- Na društvenim mrežama smo stekli mladu publiku koja je bila prisutna sve vreme, ali jednostavno nismo za njih bili dovoljno aktivni. Sada sa mladima postoji sinergija, lepa interakcija, tako da Galeriju` 73 prepoznaju kao mesto gde vlada umetnost. Rađaju se nove ideje, kreiramo novo doba. Pošast kao što je Kovid-19 nam je pokazala koliko nam je kultura važna, koliko nam je duhovnost neophodna. Smatram da institucije kulture nikada više nisu bile potrebne pojedincu, običnom čoveku kao u ovom vremenu.
Galeriju `73 su osnovala najveća imena likovne scene sedamdesetih godina. Pre dve decenije postala je deo sistema gradske opštine Čukarica što se pokazalo veoma uspešnim. Od tada počinje njena uzlazna putanja.
- To znači da smo dobili nekoga ko je snažna podrška u svim projektima. Opština je prepoznala kvalitet programa koji pravimo i preuzela na sebe da obezbedi novac za njihovu realizaciju. Finansiramo se na godišnjem nivou. Trudimo se da pripremimo još dobrih i zanimljivih projekata sa kojima ćemo da apliciramo kod drugih institucija poput Sekretarijata za kulturu grada Beograda ili Ministarstva kulture, a imamo u planu i međunarodne projekte ukoliko se za to pokaže prilika. Neka ovo bude poziv i drugim institucijama za ovakav vid saradnje.
Direktorka Galerije 73 zaključuje da je samo važno napraviti dobar i originalan koncept koji uvek pronađe put do onih koji uvide njegovu vrednost i kao takvog ga i finansijski podrže.