Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Branislav Simović: PRETENCIOZNO JE GOVORITI O BALKANSKOM DUBAIJU

Branislav Simović,regionalni direktor Mace Group Beograd
Piše: Mitko Arnaudov

Međunarodna konferencija Udruženja inženjera konsultanata Srbije (ACES), u saradnji s Međunarodnom federacijom inženjera konsultanata (FIDIC) i Evropskom federacijom udruženja inženjera konsultanata (EFCA), organizovana kao regionalna infrastrukturna konferencija, izuzetno je značajna za Srbiju, ocenjuje u intervjuu za Srpsku ekonomiju regionalni direktor MACE sa sedištem u Beogradu Branislav Simović, koji je i predsednik ACES-a. On ističe da je ACES, nakon dve godine lobiranja, prošlog meseca u Beogradu okupio učesnike iz centralne i jugoistočne Evrope radi diskusije i razmene iskustava na temu FIDIC ugovora, infrastrukturnih projekata i njihovog finansiranja, kao i naprednih tehnologija koje donose razvoj i promene u inženjersko-konsultantskom sektoru.

Šta se podrazumeva pod terminom pametna infrastruktura?

Da je na konferenciji okupljena pamet koja se bavi organizacijom, planiranjem i ugovoranjem velikih infrastrukturnih projekata u Evropi. Odabrali smo taj naziv zbog predstavljanja novih tehnologija koje se koriste u planiranju izgradnje. Pored toga, želeli smo da se projekti bolje isplaniraju, da se predvidi pravi budžet, a da se onda i realizuju na pravi način.

Da li je ova konferencija zadovoljila očekivanja organizatora i jesu li građevinske kompanije iz Srbije i regiona pokazale interesovanje za nju?

Konferencija je bila izuzetno dobro posećena, imali smo 65 stranih i oko 75 domaćih delegata. Učestvovale su sve veće građevinske firme, a pojedine su bile i sponzori tog medijskog događaja. Čini mi se da su prepoznale šta ovakav projekat može da im donese, da mogu da unaprede svoje organizacije, da kažem autputove.

Kao regionalni direktor MACE u Beogradu, vidite li Srbiju kao lidera u regionu na osnovu ulaganja u infrastrukturne projekte?

Srbija sada ima veliku prednost, ali ne mogu da kažem da je lider u razvoju infrastrukture, jer je u još nekoj početnoj, srednjoj fazi, dok su pojedine zemlje iz našeg okruženja daleko odmakle u realizaciji infrastrukturnih projekata. Konkretno, u Hrvatskoj je u poslednjih petnaestak godina putna infrastruktura znatno unapređena, pa se njihov turizam doslovce razvija na osnovu razvoja njihove infrastrukture. Ipak, mislim da Srbija može da bude lider kao što su Makedonija i BiH, a u nekoj meri i Crna Gora. Srbija je čak i na ovoj konferenciji prepoznata kao zemlja u kojoj će se dešavati veliki infrastrukturni projekti i gde se pokazuje interesovanje za ugovore o kojima smo govorili na konferenciji.

Jesu li infrastrukturni projekti koji se realizuju na putnim koridorima u Srbiji u skladu sa evropskim regulativama?

Da, ali moramo da znamo da se svi ovi infrastrukturni projekti grade na osnovu nekih međunarodnih kredita, bilo da je to Evropska investiciona banka, Svetska banka ili IBRD. Da bi te institucije uopšte pružile takvu pozajmicu i kredit, neophodno je obezbediti da se taj projekat radi u skladu sa propisima, ne samo Evropske unije nego, u slučaju Svetske banke, i po svetskim standardima i merilima.

Šta treba da učine vlasti u Srbiji kako bi ubrzale proces završetka otpočetih projekata putne infrastrukture?

Realizacija projekata mora biti efikasnija, jer se pokazalo da nedovoljno planiranje i loša organizacija u početku mogu da dovedu do velikih kašnjenja. To se već pokazalo na nekoliko pravaca Koridora 10. Mada, čini mi se da se te greške polako popravljaju, jer je priprema projektne dokumentacije sada daleko bolja. Dakle, više treba raditi na sistemu ugovaranja i njegovom praćenju, jer se sada pokazuje da je sledeći korak ugovaranja dosta problematičan. Kasni se jer izvođači kasne zbog svoje neefikasnosti i loše organizacije tih infrastrukturnih projekata. S naše strane, odnosno od strane države, nema dovoljno kadrova i znanja da bi se takvi projekti ispratili tokom samog izvođenja i da bi se na vreme reagovalo kako bi se takva kašnjenja sprečila.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost