Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomski pohod Turske

Njegova ekselencija Tanžu Bilgič, ambasador Republike Turske u Republici Srbiji
Piše: Mitko Arnaudov

Turska veruje da Srbija ima svetlu budućnost kao buduća članica EU i traži načine da ekonomsku saradnju, koja je ispod potencijala, podigne na željeni nivo. Ovo u intervjuu za Srpsku ekonomiju kaže Njegova ekselencija Tanžu Bilgič, ambasador Republike Turske u Republici Srbiji, koji podseća da su u toku veoma konstruktivni pregovori, započeti prošlog oktobra, o ažuriranju Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji uspostavljanjem međuzavisnosti doprinosi očuvanju mira i stabilnosti među narodima.

Kako ocenjujete predlog srpskog premijera Vučića o formiranju carinske unije između država Zapadnog Balkana?

Lično podržavam režim slobodne trgovine kao način da se iskoriste komparativne prednosti, da podsticaj trgovini, stimulans razvoju i zapošljavanju, otvori put ka efikasnijem poslovanju i slično. Ne treba zanemariti ni doprinos slobodne trgovine očuvanju mira i stabilnosti među narodima uspostavljanjem međuzavisnosti. Stoga mislim da je u svakom slučaju preporučljivo razmotriti svaku ideju i projekat koji vode unapređenju trgovinskih veza, a u slučaju Balkana svakako bi bilo svrsishodno uložiti napore u tom pravcu. Uspeh carinske unije podrazumeva unekoliko specifične uslove. Takva unija dobro funkcioniše kada države članice imaju sličan ekonomski profil i razmenjuju slične proizvode. Najbolje bi bilo da ne idem dalje od ove ocene, već da se od stručnjaka za ovu oblast zatraži mišljenje i dublja analiza. I dobre i loše strane trebalo bi sagledati na sveobuhvatan način.

Smatrate li da je proces evropskih integracija Zapadnog Balkana moguće ostvariti samo u privrednoj sferi, bez daljih političkih, monetarnih i bezbednosnih integracija?

Još uvek su sveže rane i sećanja na nedavne ratove i, koliko vidim, narodi ovog regiona imaju svest o vrednosti mira i stabilnosti. Mislim da je usmerenje ka ekonomiji pravi pristup. Procesi evrointegracija pokazali su se kao delotvorni u državama bivšeg Istočnog blokai verujem da će evropska orijentacija ovog regiona pogodovati stremljenjima ljudi da žive u miru i stabilnosti, kao i s njihovim pravom da budu srećni. Prema tome, Turska u principu podržava politiku pridruživanja Evropskoj uniji zemalja regiona. Dalja politička, monetarna i/ili bezbednosna integracija može, a i ne mora, doći na red u nekoj kasnijoj fazi.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost