Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rastu ideje i potrebe, a sa njima i geoSrbija

Tri godine rada digitalne platforme RGZ-a
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Kada smo počinjali pre tri godine, ovakva platforma nije postojala u svetu, prve su reči Darka Vučetića, načelnika Centra za upravljanje geoprostornim podacima u Republičkom geodetskom zavodu. On nam objašnjava da u svetu postoje uglavnom portali, a velika je razlika između digitalnih platformi i geoportala. U stvari, portali su deo platforme koja sadrži cele informacione sisteme. Postoji nekoliko pokušaja u Evropi i svetu da se naprave slične digitalne platforme.

- Mislim da je njihov pristup pogrešan, a u prilog tome govori i broj korisnika koji je vrlo mali u odnosu na veličine zemlje, ali i u odnosu na broj korisnika geoSrbije. Mi smo se vodili time da platforma bude korisnički orijentisana, što jednostavnija za korišćenje, što informativnija i da korisnici dobiju informaciju koja im je potrebna, kaže naš sagovornik.

Digitalna platforma je puštena u rad 1.decembra 2017. Već posle desetak dana video se eksponencijalni rast korisnika. Samo 35 setova podataka nalazilo se na platformi. Broj korisnika na mesečnom nivou bio je oko hiljadu. Svi su prepoznali značaj platforme, tako da se sve više institucija javljalo sa željom da se njihovi podaci postave na geoSrbiju kako bi bili dostupni što većem broju građana, privredi i državnim organima.

Kako ide vreme, tako rastu i ideje. Posle tri godine na platformi se nalazi preko 200 setova podataka, broj različitih korisnika je veći od 200.000 mesečno, ima preko pola miliona poseta, kao i oko 10,1 milion zahteva mesečno na koje se odgovara u roku od 0,3 sekunde. Produženo je i prosečno vreme ostanka na platformi – sa 8 minuta koliko je bilo 2017, povećano je 2020. godine na više od 18 minuta. Taj tako veliki, a za korišćenje jednostavan sistem svakodnevno održava tim koji čini 17 stručnjaka.

Zahvaljujući platformi unapređena je transparentonst rada i podataka javnog sektora, napredak je postignut i u ažurnosti, povećana je dostupnost i ono što je veoma važno je da su podaci besplatni.

- Na digitalnoj platformi mogu se pronaći podaci iz katastra nepokretnosti, Registra cena nepokretnosti, Adresnog registra, zatim setovi podataka o državnom poljoprivrednom zemljištu, licitaciji i njegovom zakupu, a važni su i podaci o ustanovama kulture i kulturnom nasleđu, geologiji, statistički podaci i još mnogo drugih. Uskoro će posetioci platforme moći da na jednom mestu dobiju pregled svih arheoloških nalazišta na teritoriji Srbije zahvaljujući saradnji Ministarstva kulture i informisanja i Republičkog geodetskog zavoda - kaže sagovornik Srpske ekonomije.

Jednim klikom do željene informacije

Građani ne moraju da idu do službe za katastar nepokretnosti, već kliknu na geoSrbiju na željenu parcelu i mogu da vide kako ona izgleda, da imaju uvid u satalitski snimak, da li ima nekih prethodnih zahteva, kakva je tu infrastruktura i šta se sve nalazi oko parcele, kakav je sastav zemljišta, kakve su cene u neposrednoj blizini i drugo. Ta platforma se svakim danom upotpunjuje, tako da pored grafičkih prikaza, postoji deo koji predstavlja podršku korisnicima, profesionalni korisnici u realnom vremenu mogu da dobiju ažurne podatke RGZ-a i drugih institucija.

- Jako smo ponosni na mobilne aplikacije. Mobilni aplikaciju Geosrbija pustili smo u rad krajem 2017, drugu, Geosrbija Kat ove godine. Imamo preko 220.000 preuzimanja aplikacija. U međuvremenu smo napravili i kraudsorsing aplikaciju, efikasan metod za prikupljanje novih i ažuriranje postojećih podataka. Trenutno radimo sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede čiji će inspektori koristiti ovaj metod kako bi lakše i brže utvrdili faktičko stanje na terenu i tako sprečili eventualne zloupotrebe poljoprivednog zemljišta. Geosrbija je deo Nacionalne infrastrkture geoprostornih podataka - nastavlja Darko Vučetić.

Tehnički deo NIGP-a, ističe Vučetić, ogleda se u digitlanoj platformi geoSrbija, ali sadrži i standarde, zakonske okvire, saradnju među institucijama. Praktično geoSrbija je rezultat NIGP-a.

Vučetić je dodao da je zahvaljujući Vladi Srbije koja je 2018. godine donela Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi geoprostornih podataka podržan i podstaknut razvoj digitalne platforme geoSrbija koja se smatra jednom od najznačajnijih rezultata digitalizacije Republičkog geodetskog zavoda i državne uprave u Srbiji.

TOP 5 RGZ-a u 2020. godini

Naravno da je geoSrbija u tih pet TOP stvari koje RGZ uspeo da realizuje. Ipak naš sagovornik na prvo mesto stavlja Registar cena nepokretnosti i aktivnosti RGZ-a tokom vanredne situacije.

Dokaz da je proces digitalizacije dobro urađen i da je RGZ sve do sada radio na pravi način je brz oporavak tržišta nepokretnosti u Srbiji.

- U toku pandemije za samo mesec i po dana tržište nepokretnosti je uspelo da sa padom od 80 odsto u odnosu na 2019. godinu dođe na plus 30 procenata. RGZ prati tržište nepokretnosti od 2012, a 2019. godina bila je rekordna i po broju transakcija i po vrednosti prometovanih nepokretnosti. Onda je došla 2020. U januaru i februaru pokazatelji su ukazivali da će to biti najbolja godina, jer je zabeležen porast od 20 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U martu, sa Kovidom i vanrednom situacijom, tržište nepokretnosti pada za 80 odsto. Za mesec i po dana tržište se oporavilo na plus 27 posto u odnosu na najbolju godinu u istoriji. Tržište nepokretnosti se oporavilo, BDP Srbije je porastao, a toga ne bi bilo da nije uspešno sprovedena reforma i digitalizacija RGZ-a. Takođe, RGZ je jedina institucija u Evropi koja je na nedeljnom nivou izveštavala o stanju na tržištu nepokretnosti i time obezbeđivala važne i neophodne informacije i nadležnim državnim organima, ali i tržištu kako bi blagovremeno reagovali. Usvajanje nove sistematizacije RGZ-a, koliko god formalno zvučalo je veoma važna. Upravo ta nova sistematizacija daje smernice i omogućava nam da nastavimo sa reformama, kao i da primamo nove zaposlene koji su neophodni za sve ono što nas čeka u narednom periodu - kaže Darko Vučetić.

On još izdvaja sajt RGZ-a www. rgz.gov.rs koji se, zbog velikog broja elektronskih usluga, našao među 30 najpopularnijih i najposećenijih sajtova u Srbiji što je jedinstven slučaj u svetu, ali i priznanje koje je Zavod dobio u avgustu ove godine od Ujedinjenih nacija. Reč je o tome da smo u prvih deset zemalja sveta koje su krenule u implementaciju Integrisanog geoinformacionog okvira koji je uspostavio UN u saradnji sa Svetskom bankom. To je važan okvir za rad katastarsko-kartografskih institucija za XXI vek. Tu su i ostala priznanja - za rodnu ravnopravnost nad vlasništvom nad nepokreetnostima od strane UN-a, transparentnost rada, sigurnost vlasništva nad imovinom.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost