Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Istraživanje tokom vanrednog stanja, rezultati očekivani ali i poneko iznenađenje

Istraživanje javnog mnjenja
Foto: Doc.dr Vera Arežina, saradnici i studenti
Piše: Jelena Filipović

Studenti druge godine Fakulteta političkih nauka, uprkos vanrednom stanju zbog korona virusa, bili su vredni i pored onlajn nastave stigli da urade i dva onlajn istraživanja javnog mnjenja. Najveće iznenađenje za njih bilo je da su se muškarci u velikom broju izjasnili da bi voleli da vide veći procenat žena na liderskim pozicijama u državi. O svemu tome za Srpsku ekonomiju govorili su docent dr Vera Arežina, saradnici i studenti FPN

Kako ste organizovali nastavu i vežbe tokom vanrednog stanja zbog pandemije korona virusa?

- Dr Vera Arežina, docent: Veoma sam ponosna što je većina studenata pratila online nastavu na predmetu Metodologija politikoloških istraživanja sa statistikom, koji je na drugoj godini osnovih studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Studenti su na predavanjima sticali osnovna znanja o definisanju predmeta i ciljeva istraživanja, kao i hipoteza i metoda za prikupljanje i obradu podataka.

Takođe, asistent Nikola Jović i saradnik Nenad Spasojević organizovali su onlajn vežbe na kojima su studenti realizovali dva onlajn istraživanja „Zastupljenost žena na značajnim društvenim položajima u Srbiji“ i „Stavovi građana Republike Srbije o COVID-19“.

Koliki je značaj ovakvih istraživanja koje ste sproveli i koliko ovaj praktičan vid nastave pomaže studentima u daljem radu?

- Nenad Spasojević, saradnik u nastavi: Prvenstveno istraživanja javnog mnjenja nam mogu mnogo toga otkriti ili potvrditi. Često umeju da nas iznenade podaci koje građani popunjavajući ankete iznesu kao svoje stavove. Istraživanja koja su sproveli studenti druge godine Fakulteta političkih nauka su značajna prvenstveno jer informišu širu javnost o stavovima građana, ali isto tako ukazuju na probleme koji postoje u našem društvu i državi. Posebno moram istaći da je izazov bilo sprovesti istraživanje o virusu COVID-19, jer su se pratili podaci i vesti koje su pristizale iz dana u dan.

Kada govorimo o značaju ovog praktičnog vida nastave, pre svega moram da napomenem da će on studentima svakako značiti u budućem radu. Studenti su stekli znanja o istraživanjima koja će im pomoći prilikom master i doktorskih studija. Uz to studenti stečena znanja mogu primeniti i u svojim budućim angažmanima kako u nevladinom, tako i privatnom sektoru.

S obzirom da je istraživanje bilo onlajn i da ste ga sprovodili u toku vanrednog stanja, da li je bilo teško da se organizujete i složite oko istraživanja?

- Natalija Paunović, studentkinja politikološkog smera: Nije bilo lako raditi istraživanje, kojim je bilo obuhvaćeno 1.800 građana Srbije, u periodu april-maj. Više od 100 studenata bilo je organizovano preko društvenih mreža, radili smo po grupama zadatke, a koje smo dobili od asistenta i saradnika. Izrada upitnika, obrada podataka putem SPSS-a i Microsoft Excel-a, izrada i pisanje izveštaja i prezentacije samo su neki od zadataka koje smo prolazili. Svi zajedno smo iznosili različite ideje, stavove, pitanja, a bavili smo se i estetikom kako bi sami završni dokumenti izgledali što bolje. Pribegavali smo i opciji da komuniciramo pomoću, sada već svetski poznate ZOOM aplikacije, kako bi što bolje uradili istraživanje. Naravno celokupno istraživanje bilo je olakšano time što su svi studenti imali dovoljno entuzijazma i ambicije za rad, tako da smo zadovoljni ciljevima koje smo formulisali na samom početku i što smo zaista sproveli jedno opširno istraživanje i posmatrali na taj način ponašanje građana za vreme pandemije.

Šta ste konkretno želeli da saznate istražujući stavove građana o virusu COVID-19?

- Ivana Milićević, studentkinja Međunarodnog smera: Cilj našeg istraživanja bio je da sa što više različitih aspekata sagledamo kako je ova, po mnogo čemu, vanredna situacija uticala na građane. Želeli smo da saznamo da li među ljudima postoji strah i da li se zbog toga snabdevaju unapred, da li poštuju mere, kako se informišu o virusu i koliko poverenja imaju u zdravstveni sistem. S druge strane, kao politikolozima, bilo nam je posebno zanimljivo da istražimo stavove građana o uvođenju vanrednog stanja, stepen poverenja (ali i panike), koji im ulivaju izjave političara i članova kriznog štaba, ali i da vidimo koja su njihova očekivanja za predstojeće izbore i kako ocenjuju uticaj virusa na finansijsku situaciju. Takođe, shodno informacijama o međunarodnoj pomoći koju je Srbija dobijala zanimali su nas i stavovi o međunarodnoj pomoći i politici. Prema dobijenim podacima, građani su mišljenja da virus korona neće umnogome uticati na njihovu finansijsku situaciju, kao i da virus neće mnogo toga promeniti na predstojećim izborima. Takođe, najveće poverenje građani daju pomoći koju je Srbija dobila od Kine naspram pomoći od EU.

Šta vas je navelo da istražujete položaj žena na značajnim društvenim položajima?

- Sanja Dimić, studentkinja Socijalne politike i socijalnog rada: Stručnjaci se slažu da mnogo toga zavisi od uključivanja žena na ravnopravnoj osnovi u političkom liderstvu, kao i važnost žena u korporativnom upravljanju. Žene na pozicijama donošenja odluka igraju presudnu ulogu u integrisanju roda u svim oblastima života. Međutim, u većini društava širom sveta žene zauzimaju samo manjinu pozicija koje se odnose na donošenja odluka u javnim i privatnim institucijama. Učešće u javnom diskursu je osnovni preduslov za rodnu ravnopravnost i istinsku demokratiju. Shodno tome, mi smo želeli da ispitamo stavove građanki i građana Srbije i vidimo stanje položaja žena, kao i da utvrdimo koliko su one ravnopravne sa muškarcima u pojedinim oblastima i poslovima.

Na osnovu istraživanje koje ste sproveli dobili ste podatke o zastupljenosti žena na liderskim pozicijama, da li su podaci očekivani ili je bilo iznenađenja?

- Nađa Radović, studentkinja Socijalne politike i socijalnog rada: Kao i kod svakog istraživanja dobili smo podatke koji su bili očekivani, ali i neke podatke koje nismo mogli naslutiti. Svakako je bilo očekivano da su se ispitanici u velikoj meri izjasnili da žene nemaju dovoljno prilika da se pokažu na liderskim pozicijama, da presudnu ulogu u zapošljavanju ima roditeljski status, da žene češće doživljavaju mobing i slično. Najveće iznenađenje za istraživački tim jeste procenat muških ispitanika koji bi u velikoj meri glasali na izborima da žena bude predsednica Republike Srbije i da su žene i muškarci ravnopravni u čuvanju dece i obavljanju pojedinih poslova u domaćinstvu.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost