Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

PEDAGOZI, NAUČITE: VASPITANJE DECE JE NA PRVOM MESTU, PA TEK ONDA OBRAZOVANJE

Mladen Šarčević
Piše: Nenad Čaluković

Srbija je u trećoj godini ozbiljnih i kompletnih reformi obrazovnog sistema – od predškolskih do visokonaučnih institucija i akademskog nivoa. I spremno je dočekala 1. septembar – tvrdi u
razgovoru za Srpsku ekonomiju ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević.

Do sada je, kaže, doneto 26 zakona, u redovnoj skupštinskoj proceduri su još tri, a za početak sledeće godine planiran je vrlo važan zakon o finansiranju visokog obrazovanja, kao i zakon o Sremskim Karlovcima, s ciljem da se napravi centar u kome bi se radili najbolji programi nastave na engleskom jeziku. U predškolskom obrazovanju, najavljuje ministar, počinje izgradnja novih
zgrada od kredita Svetske banke, kao i novi trogodišnji plan i program koji se u svetu smatra početkom obrazovanja. Unicef ga je ocenio kao jedan od tri najbolja u Evropi, a zove se lepo i popularno „Godine uzleta”.

U osnovnoj školi, ističe, reformisani su drugi i šesti razred s ciljem da takozvano primenljivo i funkcionalno znanje duže traje, a informatika je uvedena kao obavezan predmet. Proces gimnazijskih reformi završava se formiranjem odeljenja za đake nadarene za informatiku i računarstvo, a od sledeće godine i za društvene nauke, kao i uvođenjem državne mature 2021.
godine. Već postoje 53 odeljenja za nadarene, što je blizu maksimuma, dakle 4,5 odsto učenika. Radi se i na novom konceptu srednjih stručnih škola. Završava se prva faza reforme visokih
strukovnih škola, a zaokružen je koncept u kome se sa 78 škola prešlo na 13 akademija.

Ministar smatra da je najviše urađeno u oblasti nauke. Usvojena su dva nova zakona koja će znatno poboljšati status istraživača i osnovan je Fond za nauku koji je potpuno nezavisno telo. Sredstva za nauku, ističe, podignuta su za 35,8 odsto i još će se podizati. S Kancelarijom za javna ulaganja mnogo se radi na infrastrukturi. Do sada je, navodi naš sagovornik, urađeno 879 objekata. Dakle, ulaganja su bila milijarde i milijarde dinara. Prošle godine u ovo vreme konstatovali ste da bi svima u prosveti bilo bolje - nedostaje 100 milijardi dinara.

Kakva je situacija danas?

– To je ogroman novac koji, s jedne strane, treba da popravi standard zaposlenih, a s druge, kvalitet infrastrukture školskih objekata, da se uvede jednosmenski rad, da se opreme i obnove kabineti. Vlada Srbije svake godine ulaže sve više sredstava, a ulažu se i vanbudžetska sredstva, i mi ćemo do te sume doći kada se završe sve reforme. Inače, reforme u svakoj zemlji traju najmanje od osam do deset godina.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost