Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

UVEK SAM SE DRŽAO PRINCIPA: BITI PRVI

EKSKLUZIVNO: OTAC SRPSKE PRIVREDE NIKOLA PAVIČIĆ
Piše: Nenad Čaluković

Kada se povede ozbiljan razgovor o simbolima ili najznačajnijim reprezentima naše privrede - njegovo ime ne smete nikako da preskočite. Počasni predsednik kompanije „Tarket Sintelon” Nikola Pavičić svoju poslovnu karijeru započeo je još u Brozovo vreme. I o(p)stao do danas jedan od najuspešnijih srpskih privrednika. Verovatno onda nema boljeg svedoka kroz kakva turbulentna vremena je prošla jugoslovenska ili srpska ekonomija u poslednjih pola veka. Zato je možda logično što je pristao da za Srpsku ekonomiju ispriča svoju životnu i poslovnu priču.

Da li ste kao dečak pomislili da ćete postati uspešan privrednik? Ili ste imali neke druge ambicije?

– Nikad ni pomislio nisam. Kao maturant video sam sebe na mestu sudije nekog višeg suda u Novom Sadu ili u Beogradu. Zato sam upisao Pravni fakultet.

Neću vas pitati kako ste zaradili prvi milion, ali sećate li se prvog honorara? I na šta ste ga potrošili?

– Ne sećam se kad sam zaradio prvi milion, ali sećam se prvog honorara. Kao mlad pravnik napisao sam nov Statut opštine. Nagradili su me novčano. Bio je to, za ono vreme, ozbiljan novac. Ceo iznos poklonio sam Dečjem selu u Kamenici, ustanovi za brigu o deci bez roditelja koja je baš tada bila osnovana. Nikada nisam bio ravnodušan prema sudbini ugroženih i nezaštićenih bića.

Šta je za vas „Sintelon”?

– Sjajan poslovni poduhvat, delo velikog broja zanesenih poslovnih romantičara iz Jugoslavije, Rusije i Ukrajine.

Bogatu privrednu karijeru počeli ste u Titovo vreme. Kakva su vam danas sećanja na taj period? I koliko su u pravu oni koji tvrde da je Brozov ekonomski sistem bio najbolji?

– Bilo je to vreme poslovnog romantizma, a ponekad i avanturizma. Imali smo tržišnu ekonomiju, poslovnu elitu, obrazovanu radničku klasu, nauku u službi proizvodnje. Bili smo na tržištima Istoka, Zapada i naročito na tržištima nesvrstanih zemalja. Ekonomski sistem bio je samoupravni, ali je država imala veoma aktivnu ulogu, sa strategijom ekonomskog razvoja i merama koje podržavaju strateški razvoj. Kriminal i korupcija bili su skoro iskorenjeni. Sve institucije sistema su funkcionisale. Slavili smo i podsticali stvaralaštvo. Skoro dvocifrene stope rasta BDP-a najbolje govore o delotvornosti tog ekonomskog sistema. Iako mala zemlja, bili smo politički džin. Mnogi su nam zavideli, naročito komšije sa Istoka.

– Ipak, nije sve bilo idealno i nismo imali baš sve. Zbog jednopartijskog sistema i ideološkog jednoumlja, neke slobode bile su nam uskraćene. Falio nam je politički pluralizam.

– Da zaključim, Brozov ekonomski sistem ima nenadoknadivu prednost nad ekonomskim sistemom u kome mi danas živimo.

Opširnije u štampanom izdanju magazina Srpska ekonomija i Tačka koji je na kioscima.

 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost