Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nismo stali u daljim ulaganjima jer veliki projekti tek slede

Razgovor s prvim čovekom Stare Pazove
Foto: Arhiva Kabineta predsednika opštine Stara Pazova
Piše: Jelena Filipović

Đorđe Radinović, predsednik jedne od najrazvijenijih opština u Srbiji, Stare Pazove, govori za sajt Srpske ekonomije o načinima prevazilaženja izazova u poslednjih godinu i po dana zbog virusa Kovid-19, o urađenim infrastrukturnim projektima kao i onima koji predstoje, kao što je dugoočekivana izgradnja kanalizacione mreže, o investitorima koji sve više žele baš tu da posluju i drugim značajnim temama.

Na koji način se Opština bori sa brojnim izazovima u poslednjih godinu i po dana, od kako je Srbiju i sve zemlje sveta zadesila pandemija virusa Kovid-19? Da li je i na koji način Opština pomogla najugroženijim kategorijama stanovništva i eventualno najugroženijim delatnostima?

- Ceo svet je, na žalost, zadesila nesvakidašnja situacija, nešto o čemu smo mogli da slušamo kao o događajima iz istorije čovečanstva, pošast koja odnosi ljudske živote, menja svakodnevnu životnu rutinu, koja nas ograničava i primorava da menjamo svoje navike. Od prvog dana, kada je u našoj Opštini, proglašeno vanredno stanje, u skladu sa preporukama Vlade Srbije, odmah smo stupili u dnevnu koordinaciju sa našim lokalnim Domom zdravlja i maksimalno korektnom saradnjom sprovodili propisane mere, koje su za kratko vreme dale odlične rezultate. Pored davanja finansijske, logističke i svake druge podrške Domu zdravlja i medicinskim radnicima da posao obavljaju uspešno, organizovali smo dežurne službe i volonterske jedinice, koje su građanima bile danonoćno na raspolaganju, od nabavke osnovnih životnih namirnica, do odlaska u apoteku, besplatne usluge plaćanja računa za komunalije i tome slično. U znak podrške za penzionere, koje je na neki način pandemija najteže pogodila, obezbedili smo i u više navrata podelili na desetine hiljada poklon paketa sa prehrambenim namirnicama i sredstvama za ličnu higijenu i hemiju za kućne potrebe. I dalje smo na istom zadatku da damo maksimum da sve ovo prođe sa što manje posledica po naše građane, da ih sačuvamo i pomognemo da prebrode pandemiju, kojoj svi želimo što skoriji završetak.

Šta je urađeno u Opštini u poslednje dve, tri godine u vezi infrastrukture, građevinarstva, otvaranja novih radnih mesta, privlačenja investitora…? Na koji projekat ste najponosniji odnosno koji od projekata biste posebno izdvojili?

- Kao Opština koja se sa svojih 10 naseljenih mesta prostire na 351 km2, pri preuzimanju upravljanja staropazovačkom lokalnom samoupravom znali smo da nam predstoji posao, koji je kompleksan, zahtevan i obiman, te da će jedino strpljenje, dobra organizacija svih obaveza i kvalitetna raspodela poverenih poslova resorima biti put ka uspehu. U tome smo, mislim, uspeli, rešeni su višedecenijski problemi, pomerili smo granice u svim oblastima koje dotiču stvaranje višeg standarda za život naših građana, a danas su sva naša naselja uređena, centri rekonstruisani, zdravstvo, školstvo, sport, crkveno-verski život i ukupna infrastruktura dovedeni na visok nivo, ali nismo stali u daljim ulaganjima jer veliki projekti tek slede.

Koliko je privreda ostvarila rast najdirektnije govori i zvanična statistika. Imamo podatke da je od oko 9.000 zaposlenih, koliko je na teritoriji Opštine bilo 2012. godine, danas u radnom odnosu oko 23.500 građana, a procenti ukazuju da smo na istorijskom maksimumu kada je broj zaposlenih u pitanju i da na neki način može da se zaključi da je ostatak radno sposobnih koji čekaju na zaposlenje mahom deo od oko 3 do 3,5 odsto koliko se, u proseku, uvek može naći inače na čekanju na birou. Investitori uveliko prepoznaju našu Opštinu kao pouzdanog partnera, mnoge kompanije bilo domaće ili strane premeštaju sedište svog poslovanja na našu teritoriju, a trend otvaranja i registrovanja novih kompanija ili preduzeća koje registruju svoju delatnost i počinju da rade kod nas. To je odlično i za lokalno tržište, dobijamo pozitivan efekat na rast plata zaoposlenih i uopšteno zdrave konkurencije, pa smo i po tome poznati.

Koliko fabrika se nalazi na opštini Stara Pazova, koliko ljudi zapošljava, koliki je prosek plata u Opštini?

- Ponosni smo na činjenicu da danas imamo 1.141 aktivnih privrednih društava, a preduzetničkih radnji 3.063. I u ovoj oblasti beležimo konstantan rast. Prema podacima koji su nam dostupni iz baze Republičkog zavoda za statistiku od avgusta meseca 2021. godine registrovanih zaposlenih lica prema opštini rada bilo je 24.887, ali je važan i podatak da prema opštini prebivališta imamo 21.821 građana. Dakle, u našu Opštinu na dnevnoj bazi radi posla zvanično dolazi oko 3.000 radno sposobnih osoba. Dalje, zvanično dostupni podaci potvrđuju da prosečna zarada bez poreza i doprinosa kod nas iznosi oko 54.000 dinara.

Registrovanih nezaposlenih lica je u avgustu bilo tek 1.521. Zanimljiv je i podatak, da smo kao lokalna samouprava za pomoć najugroženijim delatnostima, tačnije, finansirali smo ugostitelje i turističke agencije sa 6.000.000,00 dinara , do pet zaposlenih sa 50.000 i više od pet zaposlenih sa 70.000 dinara.

Zbog obradivog zemljišta vrlo je razvijena poljoprivreda, šta se najviše uzgaja i da li se i koliko izvozi?

- Na teritoriji opština Stara Pazova ima oko 30.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta ii ma oko 2.200 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. Najzastupljenije je ratarstvo, u manjoj meri povrtarsto, a poslednjih godina primećen je porast višegodišnjih zasada. Od ratarskih kultura, najzastupljeniji su kukuruz i pšenica, a slede soja, suncokret, šećerna repa, uljana repica, duvan, krmno bilje, kao i malo povrća. Od stalnih zasada preovlađuju jabuka, dunja, lešnik i kruška. Kada je reč o o stočarstvu, najviše se gaje svinje, uslužni tov goveda i zastupljeno je mlečno govedarstvo. Primetno je interesovanje poljoprivrednih proizvođača za prerađivačku proizvodnju, kako na tržište ne bi plasirali samo sirovinu. S obzirom da su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo pokrenuli projekte vezane za mlade u poljoprivredi, primetno je interesovanje mladih za otvaranje gazdinstava.

Što se tiče izvoza poljoprivrednih proizvoda, to je poslovna tajna poljoprivrednika.

Šta je urađeno u skorije vreme na polju razvoja turizma?

- Ako smo se vremenom, uzimajući u prilog mnogo pozitivnih faktora, svrstali u sam vrh najrazvijenijih opština u Srbiji, moram da kažem da je i sama priroda bila darežljiva kada je naš geografski položaj u pitanju. Zbog toga nije bilo previše teško da ulažemo u razvoj turizma, gde imamo jedan od najrazvijenijih vidova, to je tranzicioni, manifestacijski, a od skoro kod nas se razvijaju potencijali i za kongresni turizam.

Na našoj teritoriji imamo oko 650 registrovanih ležajeva gde su zastupljeni skoro svi oblici smeštaja. U toku godine organizuje se preko 60 manifestacija od toga 12 od izuzetnog značaja, koje direktno sufinansiramo i podržavamo. Pored bogate gastronomske ponude, Opština smo sjajne istorije, retkih spomenika kulture, muzeja i galerija, prirodnih lepota. Ozbiljnija ulaganja u turističku infrastrukturu tek slede, jer smo išli po nekom redu prioriteta, ali za tu oblast imamo zaista ozbiljne planove, naročito kada je u pitanju obala Dunava, koji nas svojim lepotama očarava u dužini od 25 kilometara.

Koji je najveći problem Opštine, a na čijem rešavanju trenutno radite?

- Ono što već više od 30 godina iščekuju naši građani je izgradnja kanalizacione mreže. Radi se o opsežnom poslu i mreži od oko 230 kilometara, a postoji određen broj tehničkih poteškoća koji realno otežavaju realizaciju ovako velike infrastrukturne investicije. Međutim, i sa tim smo se spremno uhvatili u koštac. Do sada smo uradili projektno-tehničku dokumentaciju, a zbog velikih budžetskih izdataka koje bi imali istovremenom izgradnjom kanalizacione mreže u svim mestima, nekoliko godina unazad, radili smo ulicu po ulicu na najkritičnijim tačkama. U vrlo skoroj budućnosti posao će biti završen upravo zahvaljujući Vladi Srbije, koja je i u ovom delu prepoznala naše napore i želju da za naše građane i njihov komforniji život konačno rešimo i ovaj višedecenijski problem. Ova značajan investicija biće produkt dosadašnje korektne saradnje na liniji Republika – nadležna ministarstva – lokalna samouprava.

Usudiću se da zaključim da ključ ovog značajnog gesta Vlade Srbije leži u dosadašnjim rezultatima rada lokalnog rukovodstva na čijem sam čelu, ali i ličnoj inicijativi predsednika Aleksandra Vučića. Do pre nekoliko godina smo brojne infrastrukturne investicije od vitalnog značaja za građane, sprovodili najvećim delom sami, zatim je to kasnije preraslo u model sufinasniranja sa Republikom i državom, a ovo što nam je i suštinski najveće pitanje, izgradnja kanalizacione mreže tolike površine, direktno će nam pomoći država i na tome smo im neizmerno zahvalni.

Znamo svi da je Vlada Srbije aktivno ušla u program velikih investicija u ekološku infrastrukturu, a za opštinu Stara Pazova i susednu Inđiju izdvojiće se oko 60 miliona evra za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i 55 kilometara kanalizacione infrastrukture. Ovo će biti veliki vetar u leđa da se posao radi u kontinuitetu, još više i efikasnije.

Koliko se ulaže u sport i kulturu?

- Kao i u svim drugim oblastima, nismo ni po čemu zanemarili ni kulturu i sport, jer su i ove oblasti veoma važne. Mi smo Opština koja je oduvek na raskrsnici važnih puteva pa smo primali različite kulturne uticaje sa više strana u svim istorijskim periodima. Zato se kulturni prostor Opštine Stara Pazova odlikuje multikulturalnim nasleđem i šarolikošću kultura. Kao retko koja lokalna sredina posedujemo dobro organizovanu kulturnu scenu sa izvanrednim pojedincima koji su, svako u okviru svog umetničkog stvaralaštva, predstavili kulturu ove sredine širom sveta. 

Folklorni ansambli su brojni, aktivni i sa pregršt nagrada sa brojnih turneja. Pozorišno stvaralaštvo je prisutno više od 100 godina na srpskom i na slovačkom jeziku. Amatersko pozorište je poseban dragulj, jer je jedno od njih već godinama zvanično najbolje u Srbiji. U Opštini funkcioniše nekoliko horova kojima diriguju profesionalci. Aktivno deluju dva udruženja likovnih umetnika, izložbe se pored Galerije Centra za kulturu i Leonardo održavaju i u za to prilagođenim prostorima u domovima kulture koji postoje skoro u svakom naselju u opštini. U okviru Opštine u toku godine deluju i tri likovne kolonije na različitim lokacijama (Kosmik Art u Vojki, Vodica u Golubincima i Leonardo u Banovcima). Klasičnu muziku možete čuti od strane naših umetnika koji su se školovali kod nas i u inostranstvu, a vrlo ozbiljno, na akademskom nivou, funkcioniše i veliki Gradski tamburaški orkestar. Muzički život na nivou pop i rok muzike u letnjem periodu zahvaljujući manifestaciji "Pazovačko kulturno leto" prevazilazi okvire lokalnog tako da Stara Pazova postaje mesto sa vrhunskim koncertnim programom u Srbiji gde gostuju najpoznatiji bendovi iz celog regiona. 

Brojne kulturne manifestacije čine kalendar kulturnih dešavanja vrlo bogatim. Imamo Centar za kulturu Stara Pazova, Narodnu biblioteku “Dositej Obradović” sa 130-godišnjom tradicijom i mrežom ogranaka po svim mestima. Veliki broj udruženja građana i društava je okupljeno u Savezu amatera opštine Stara Pazova sa više od 3.000 članova. Za sve aktivnosti iz oblasti kulture za udruženja i kulturne delatnike godišnje izdvajamo oko 12,5 miliona dinara i to kroz model otvorenih konkursa, a pomenuti Savez amatera raspolaže sa budžetom za svoje brojne aktivnosti na godišnjem nivou od oko pet miliona dinara.

Što se tiče  sporta, tu imamo nešto veća izdvajanja iz budžeta, ali je to i za očekivati jer finansiramo funkcionisanje i rad više od 70 aktivnih klubova. Sportska oprema za sve klubove se redovno nabavlja, a kroz podršku su zastupljene sve kategorije sporta koje postoje u Opštini.

Krajnji rezultat i pozitivni pokazatelj je da broj mladih, koji se opredeljuju za bavljenje sportom, postaje značajno veći, a osvojena mesta na nacionalnim i međunarodnim soprtskim tajmičenjima su, iz godine u godinu, sve brojniji.

Od aktuelnih kapitalnih investicija u oblasti sporta, realizuje se izgradnja sportske hale u Starim Banovcima, koja će biti centralno mesto za sportiste iz Surduka, Belegiša, Starih i Novih Banovaca. Zatim, u toku je i izgradnja nove trenažne sportske hale u Novoj Pazovi, a tu su i dva nova sportska terena i upravna zgrade FK “Omladinca” u Novim Banovcima. Nastavićemo ulaganja u sve sportske sale pri školama, nakon do sada urađenih novih parketa, rekonstruisanih mokrih čvorova, svlačionica u skoro svim školskim salama na teritoriji Opštine, zaključio je Radinović. 

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost