Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Iskustvo, mladost i kulturna diplomatija

Direktorka Galerije `73 Mirela Pudar
Foto: Vesna Zdravković
Piše: Vesna Zdravković

Dama u zrelim, najboljim godinama, kutak za umetnost i umetnike, mesto spajanja tradicionalnog i modernog. To je ukratko Galerija `73 na Čukarici koja je ove godine, jedan od dobitnika “Zlatnog beočuga”, priznanja koje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Beograda za trajan doprinos kulturi. Nagrađen je jedan mali tim i Umetnički savet galerije koja uskoro obeležava pet decenija postojanja. Direktorka Galerije `73 Mirela Pudar vodi uspešno tu instituciju četiri godine kada je, kako kaže za Srpsku ekonomiju i osetila da je u pitanju nebrušeni dragulj.

- Videla sam u galeriji veliki potencijal, kako ljudskih, tako i prostornih resursa. Stožer galerije je Umetnički savet koga čine profesori sa Akademije likovnih umetnosti i upravo su oni ti koji su uspeli da taj tradicionalni moment koji je nosila ta kulturna institucija dugi niz godina, a u kojem su nastala najveća imena naše scene povežu sa jednim mladim timom ljudi koji su imali ogroman entuzijazam, dobru energiju i namere. Tako je nastala nova formula, nazvana moderna Galerija `73 sa dugogodišnjom tradicijom. Upravo spoj ta dva predstavljaju ključ naše institucije i čine je potpuno spremnom za ovaj vek.

Za mlade i “treće doba”

Biti prvi čovek jedne institucije kakva je Galerija `73, nije isto što i voditi veliku kompaniju, priča Mirela Pudar i dodaje da nije samo rukovodilac, već da mora da zna da prepozna dobru ideju koju će upakovati u odgovarajući plan i program.

- Kada promovišete nešto što se zove kultura lokalne zajednice želite da otvorite vrata, ne samo najvećim imenima likovne scene, već i onima koji su na nekoj raskrsnici života. Mladima je veoma važna podrška jedne institucije sa skoro pedesetogodišnjim iskustvom koja će im dati na raspolaganje sve svoje kapacitete. Pružamo im priliku da se predstave i da njihova dela žive ne samo u prostoru naše galerije, nego i izvan granica Srbije. Šansa se daje i mladim muzičkim nadama u okviru programa “Ars muzikum”.

S druge strane, u toj kulturnoj oazi misle i na one koji su završili svoj profesionalni vek, a upravo zbog posla kojim su se bavili nisu imali vremena da se posvete svojim drugim talentima i ljubavima.

- Za predstavnike 65 plus organizujemo radionice i pesničke večeri. Oni su dobri glumci, pesnici, pisci, vole da rade sa decom i dobri su pedagozi. Njihovo znanje nam je dragoceno u tom susretu iskustva i mladosti čijom se zajedničkom energijom kreira kulturna mapa Čukarice.

Uspešna kulturna misija

Sagovornica smatra da je promocija jedne lokalne zajednice, države najlepša i najbolja kroz kulturu, jer kroz kulturu se relaksiraju odnosi i relacije iz ostalih oblasti društveno-ekonomskog i političkog života.

- Imali smo dovoljno iskustva, a i jednu dozu hrabrosti i samopouzdanja da pre četiri godine krenemo u misiju koja se zove kulturna diplomatija. Prvo smo organizovali izložbu slovačkih umetnika koju je podržala ambasada Republike Slovačke u Beogradu. Da bi se odužili za naše gostoprimstvo Slovaci su nam ponudili da predstavimo našu umetničku zbirku. Prihvatili smo poziv i bili smo prijatno iznenađeni koliko su zainteresovani za srpsko slikarstvo. Na izložbi su bila postavljena dela preko 40 naših slikara koji su izlagali u Galariji `73. Svečano otvaranje izložbe u Pistoriho Palas muzeju u Bratislavi bilo je u 19 časova, a već u 17 časova Slovaci su uredno čekali da vide šta je to što je srpska likovna scena imala da ponudi. To nam je bio vetar u leđa za nastavak naše kulturne misije.

Posle Slovačke ostvarena je saradnja sa Muzejom makedonske borbe u Skoplju i Muzejom Hercegovine u Trebinju. Važan je i Srpski kulturni centar u Istri. Naši mladi, talentovani i ambiciozni umetnici izlagali su u Puli gde su srpskoj kulturnoj zajednici i Istranima predstavili svoje stvaralaštvo. Mirela Pudar kaže da posebnu zahvalnost za srdačnu dobrodošlicu srpskih umetnika u Istri duguje Milanu Rašuli, predsedniku Srpskog kulturnog centra u Istri. Srdačan domaćin našim umetnicima bila je u Skoplju gospođa Daniela Nikolova, direktorka Muzeja makedonske borbe. Grad Trebinje je takođe na najlepši način ugostio umetnike iz Beograda. Naglašava da je zajedničkim snagama moguće napraviti snažnu kulturnu regionalnu mrežu koja bi mogla ravnopravno da stane uz rame galerijama velikih evropskih metropola.

Dostupna svima i pored izazova

I tokom pandemije korone Galerija `73 je živela. Zatvaranje zbog virusa preusmerilo je aktivnosti na digitalne platforme, galerija je napravila i svoj jutjub kanal, tako da su programi bili prisutni na društvenim mrežama. Zaposleni u Galeriji su se vodili time da kultura mora biti dostupna svima i u vremenima kada prolazimo kroz brojne izazove. I desilo se čudo.

- Na društvenim mrežama smo stekli mladu publiku koja je bila prisutna sve vreme, ali jednostavno nismo za njih bili dovoljno aktivni. Sada sa mladima postoji sinergija, lepa interakcija, tako da Galeriju` 73 prepoznaju kao mesto gde vlada umetnost. Rađaju se nove ideje, kreiramo novo doba. Pošast kao što je Kovid-19 nam je pokazala koliko nam je kultura važna, koliko nam je duhovnost neophodna. Smatram da institucije kulture nikada više nisu bile potrebne pojedincu, običnom čoveku kao u ovom vremenu.

Galeriju `73 su osnovala najveća imena likovne scene sedamdesetih godina. Pre dve decenije postala je deo sistema gradske opštine Čukarica što se pokazalo veoma uspešnim. Od tada počinje njena uzlazna putanja.

- To znači da smo dobili nekoga ko je snažna podrška u svim projektima. Opština je prepoznala kvalitet programa koji pravimo i preuzela na sebe da obezbedi novac za njihovu realizaciju. Finansiramo se na godišnjem nivou. Trudimo se da pripremimo još dobrih i zanimljivih projekata sa kojima ćemo da apliciramo kod drugih institucija poput Sekretarijata za kulturu grada Beograda ili Ministarstva kulture, a imamo u planu i međunarodne projekte ukoliko se za to pokaže prilika. Neka ovo bude poziv i drugim institucijama za ovakav vid saradnje.

Direktorka Galerije 73 zaključuje da je samo važno napraviti dobar i originalan koncept koji uvek pronađe put do onih koji uvide njegovu vrednost i kao takvog ga i finansijski podrže.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost