Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Skromnost je najjači utisak

Srpski centar – platforma društvenih i kulturnih inicijativa iz Beča
Srbi iz Beča u Visokim Dečanima (foto: Srpski centar)
Piše: Vesna Zdravković

Kuća za petočlanu porodicu Čukarić u Velikoj Hoči, đačke stipendije, pomoć u nameštaju za porodice koje su oštećene poplavama na Kosovu i Metohiji deo su onoga što je za dve i po godine u južnoj pokrajini uradila organizacija Srpski centar – platforma društvenih i kulturnih inicijativa iz Beča, koji se nalazi u Lindengasse 61-63/2/V.

. Priča počinje u oktobru 2018. kada su Nikola Osmokrović, Siniša Dukić i Aleksandar Matić posetili Kosovo i Metohiju da bi videli naše manastire i uverili se kako žive ljudi. 

- Nismo hteli da odemo praznih ruku. Organizovali smo humanitarni džez koncert na kojem smo prikupili 3.000 evra. U saradnji sa manastirom Visoki Dečani opredelili smo novac za tri porodice kojima je pomoć bila najpotrebnija - kaže Nikola.

Osmokrović ističe da se ta humanitarna priča dalje razvijala i širila tako da se u akciju uključilo još petnaestak ljudi. Među njima je i naš drugi sagovornik Branko Jovović.

Organizovana je i pozorišna predstava, a od prodatih karata i donacija sakupljeno je 7.000 evra za najugoženije srpske porodice u enklavama. 

Svetosavski bal

Privatna poseta Kosovu i Metohiji prerasla je u jednu ozbiljnu organizaciju. Ti mladi ljudi su se priključili Srpskom centru 2019. godine i on od tada funkcioniše na potpuno drugačiji način. Sve je veći broj onih koji rad ovih mladih ljudi okupljenih u Centru prate i na njihovom fejsbuk i instagram nalogu. 

- Cilj je da se najpre u Austriji promoviše srpska kultura kroz kulturno-obrazovne programe - koncerte, pozorišne predstave, izložbe, književne večeri, ali je veoma važan i humanitarni segment - ističe za Srpsku ekonomiju Branko Jovović.

U tom smislu kruna delovanja Srpskog centra je Svetosavski bal, koji se u Beču održava od 1998. godine. Sagovornik izdvaja bal održan u januaru prošle godine koji je bio specifičan po tome što je u potpunosti bio humanitarnog karaktera. Uz pomoć sponzora Mtel Austrija prikupljeno je 45.000 evra. Deo novca je izdvojen za izgradnju nove kuće u Velikoj Hoči za porodicu Čukarić.

- Izgradnja kuće zvanično je započeta u septembru 2020. godine i za sada završeni su svi grubi radovi. Kuća je pokrivena i trenutno se radi na uređenju unutrašnjosti. Nadamo se da će do juna sve da bude završeno i da će porodica moći da se useli u novu kuću - priča Nikola Osmokrović.

Drugi deo novca, dodaje Branko Jovović opredeljen je za projekat „Dečja radost“ zahvaljujući kojem jedanaestoro dece sa Kosova i Metohije dobija stipendije u iznosu od po 100 evra, odnosno svakog meseca se izdvaja u tu svrhu 1.100 evra. Želja im je da projekat stipendiranja bude proširen u budućnosti.

Nema odustajanja

Jovović naglašava da svakodnevno prate situaciju na Kosovu i Metohiji, kao i potrebe naših ljudi. Kada su se desile u pokrajini poplave ukazala se prilika da se obezbedi nameštaj za oštećene porodice.

Jedan lanac hotela u Austriji odlučio je da preuredi svoj objekat, a to je podrazumevalo i zamenu nameštaja. Do nas je došla ta informacija, povezali smo se sa pravim ljudima i tako obezbedili nameštaj. Uspeli smo da prikupimo i novac za transport, tako da su dva šlepera bezbedno stigla na Kosovo i do ugroženih porodica po zabačenim selima - Jovović.

Branko je rođeni Beograđanin koji je tak po odlasku iz Srbije imao prilike da poseti Kosovo. Smatra da prava slika o južnoj pokrajini može da se stekne tek kada se tamo boravi, kada se upoznaju naši ljudi, manastiri i crkve.

- Značile su mi priče prijatelja, ali sam zaista totalno drugačiji osećaj doživeo o Kosovu tek kada sam ga posetio. I ono što je na mene ostavilo jak utisak što su ti ljudi neverovatno skromni. Ja skromnije ljude nisam video. Iako im je finansijska pomoć mnogo značila, ipak mi se čini da im je mnogo važnije bilo to što smo došli na Kosovo i razgovarali sa njima. Ljudski kontakt im definitivno fali – primećuje Jovović.

Nikola Osmokrović, koji je inače rođen u Prištini, rekao nam je da je za dve i po godine obezbeđena pomoć za više od 25 porodica na Kosovu i Metohiji.

Osmokrović napominje da nije ovde samo reč o pomoći, već i o tome što od tih ljudi na terenu saznajemo kako žive. Pored veoma nepovoljne situacije u tom delu Srbije, oni ne odustaju od humanitarnih akcija, jer upravo priče tih ljudi i ono što vide ostavlja najjači utisak i daje im snagu da istraju u podršci.

- Dokle god postoji šansa da se njima pomogne nema posustajanja. To je naša vizija i naš rad ide baš u tom smeru - ističe Nikola.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost